Nakon pisanja Monda o problemu prokišnjavanja krova u Muzeju RS, koji nije zabrinuo nadležne institucije, ipak se oglasilo Ministarstvo prosvjete i kulture RS gdje su pojasnili da postoje sredstva za rekonstrukciju krova, ali je sve zaustavljeno zbog procedura.
U odgovorima na naša pitanja, iz Ministarstva prosvjete i kulture kažu da je problem sa renoviranjem muzejskog krova nastao jer Gradska uprava u Banjaluci, kojoj pripada zgrada gdje se Muzej nalazi, nije raspisala javni konkurs za potrebno rješenje.
"Vlada Republike Srpske je u namjeri da trajno riješi ovaj problem 2018. godine iz Programa javnih investicija, odobrila JU Muzej Republike Srpske Banjaluka, sredstva u visini od 340.000 KM za projekat ‘Nadogradnja ravnog krova Muzeja Republike Srpske’ ", rekli su u Ministarstvu.
Međutim, zgrada nekadašnjeg Doma solidarnosti, u kojoj je smješten Muzej Republike Srpske u vlasništvu je Grada Banjaluke od kojeg je Muzej Republike Srpske tražio izdavanje lokacijskih uslova za nadogradnju postojećeg objekta, čime bi trajno bio riješen problem prokišnjavanja, a ujedno bi Muzej RS dobio značajno proširenje postojeće kvadrature, što bi im omogućilo još kvalitetnije programske sadržaje.
Kažu da je Muzej RS u Gradsku upravu, uz zahtjev dostavio i projekat „Urbanističko tehnički uslovi za nadogradnju, rekonstrukciju i sanaciju dijela objekta Doma radničke solidarnosti“, koji je izradio Institut za urbanizam, građevinarstvo i ekologiju RS.
"Iz Gradske uprave, Odjeljenja za prostorno uređenje, dostavljen je odgovor u kojem je navedeno da je uvidom u regulacioni plan utvrđeno, da je na lokaciji na kojoj se nalazi Dom solidarnosti propisana obaveza izrade konkursnih arhitektonsko-urbanističkih rješenja (studije vizuelizacije)".
Međutim, arhitektonsko-urbanistički konkurs nije sproveden, kažu u minstarstvu za Mondo.
Tvrde i da je Ministarstvo prosvjete i kulture u više navrata izdvajalo značajna sredstva za saniranje krovnih kupola i površina oko njih na zgradi Muzeja Republike Srpske, ali da je svakom intervencijom problem bio za kratko vrijeme riješen, nakon čega bi se ponovilo prokišnjavanje.
Potvrdili su nam i da je Muzej smješten u zgradi koja je sagrađena nakon zemljotresa, kao i da navedeni objekat nije građen za potrebe smještaja muzeja i muzejske građe.
"Objekat je prvobitno imao sasvim drugu namjenu, tako da sam arhitektonski sklop nije odgovarao potrebama muzeja, ali prostorno i vizuelno, u periodu kada je muzej smješten u ovaj objekat, to je bilo relativno dobro rješenje. Najveći problem, a koji traje od momenta useljenja muzeja u navedenu zgradu, su arhitektonskim projektom osmišljene i postavljene kupole od pleksiglasa, na cjelokupnoj plafonskoj površini centralne izložbene sale. Te kupole su imale estetsku i funcionalnu ulogu, da prirodnom svjetlošću osvjetljavaju centralnu izložbenu salu", rekli su u Ministarstvu prosvjete i kulture RS.
Kažu da se prvobitno dobro zamišljena arhitektonska ideja, vremenom pokazala kao jako loše rješenje, jer je bila slaba tačka objekta, pa su kupole od pleksiglasa vrlo brzo propale i nisu mogle spriječiti prodor vode u objekat, odnosno centralnu salu muzeja.
Smatraju, kao što su nam rekli i u Muzeju RS, da je jedino dugoročno trajno rješenje izgradnja novog objekta, namjenski izgrađenog za muzejsku djelatnost. Međutim, da li će se taj objekat graditi i kada - nije navedeno
(Mondo)