Posljedni podaci o broju saobraćajnih nezgoda, povrijeđenih i poginulih ljudi na putevima u BiH nisu ohrabrujući. Saobraćajke godišnje odnesu 251 život u BiH. Pojedini stručnjaci korijen problema vide na samom početku: obuci budućih vozača.
Od 2018. do 2022. godine dogodile 162.453 saobraćajne nezgode, što je prosječno više oko 32.490 godišnje, a u njima je život izgubilo 1.259 ljudi, što je, ponovo prateći petogodišnji prosjek, 251 osoba godišnje.
Iako su podaci u posljednjih nekoliko godina bolji i broj izgubljenih života na putevima se smanjuje, on je ipak 80 odsto veći od prosjeka u zemljama Evropske unije (EU), objavio je nedavno Radio Slobodna Evropa.
Zdravko Ivić, diplomirani inženjer saobraćaja i instruktor vožnje iz Banjaluke smatra da je jedan od razloga velikog broj incidenata, obuka vozača u BiH, za koju tvrdi da je ispod svakog nivoa i da se u današnje vrijeme gleda kako će ko jeftinije proći umjesto da na prvom mjestu bude stručnost.
"Svi u BiH, od onih koji pišu zakone, do onih koji ih sprovode, prihvatili su da ovu djelatnost 'oglođu'. Ispit se danas prodaje - on se ne sprovodi. Ćlanovi komisije su u rangu kandidata jer među njima ima dosta nestručnih ljudi, a najviše što su pročitali jesu testovi za polaganje vozačkog ispita", tvrdi Ivić.
Kada je riječ o bezbjednosti o saobraćaju u BiH sagovornik Monda ističe da na prvom mjestu treba da bude običan čovjek, ne samo kao vozač i da bi stručnjaci trebalo da iznesu mišljenja i prijedloge za konkretna rješenja.
"To je jako bitno jer kod nas niko ne pokreće pitanje kako da se stručni ljudi okupe, da međusobno razgovaraju i da se mnoge stvari konkretizuju. Imamo Agenciju za bezbjednost saobraćaja koja je 'progutala' milione. Mnogo smo novca uložili, ali napretka nema", tvrdi Ivić.
On smatra da bezbjednost jeste skupa, ali da se u nju najmanje ulaže.
"Primjeri su određeni tenderi, izdvajanja za pojedince i slično što nema veze sa navedenom tematikom. Samo se nešto kalendarski provuče...", tvrdi Ivić uz navod da zna za slučaj gdje je za obuku kandidata imenovana osoba koja za to nije adekvatno osposobljena (potrebne kategorije).
Agencija za bezbjednost saobraćaja: Pokušavamo da djelujemo edukativno
Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Mladen Petrović za Mondo kaže da se ova institucija uglavnom bavi operativnim i edukativnim aktivnostima, a da generalni cilj jeste smanjenje represivnih mjera.
"Zajedno sa ostalim institucijama djelujemo širom Republike Srpske i pokušavamo da navedene aktivnosti povećamo na uštrb represivnih mjera iako one donose najveće rezultate u smanjenju saobraćajnih nezgoda. Pored toga, tu su još i veliki broj radara, policijskih patrola što najviše utiče na svijest vozača da uspore brzinu i prilagode se uslovima na putu kako bi bilo što manje saobraćajnih nesreća", rekao nam je Petrović.
Prema njegovim riječima, od 2011. godine kada je bilo 163 saobraćajne nezgode sa smrtnim ishodom, broj poginulih 2020. smanjen je na 101. Prije dvije godine, 2021. je zabilježen isti broj stradalih 101, dok je prošle godine bilo 100 žrtava saobraćajnih nesreća.
"Mi se nadamo da će u ovoj godini taj trend i dalje opadati, a da će u budućnosti broj stradalih budi duplo manji jer svaki sačuvan život je velika stvar", istakao je Petrović.
Šta su najčešći uzroci?
Podaci MUP-a RS pokazuju da su najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda u 2022. godinu bili neprilagođena i nepropisna brzina kretanja vozila, nedržanje potrebnog odstojanja, strana kretanja i vožnja unazad.
Faktori koji su doveli do saobraćajnih nezgoda u kojima su ljudi stradali ili povrijeđeni su najčešće loši putevi, neispravna vozila, nepažnja vozača (neprilagođena brzina, neustupanje prvenstva prolaza, nebezbjedno rastojanje), propusti vozača zbog lošeg psihofizičkog stanja (umor i vožnja pod uticajem alkohola) i slično.
Prema starosti vozila koja su učestvovala u saobraćajnim nezgodama, najbrojnija su: od 16 do 20 godina (19,6%), od 12 do 16 godina (17,3%), i od 8 do 12 godina (15%).
U posljednjih nekoliko godina pored puteva u Srpskoj, pod nadzorom MUP-a RS postavljeno je na desetine stacionarnih radara. Ovi, ali i drugi slični uređaju, dnevno automatski zabilježe na stotine prekršaja.
Komentarišući žalbe vozača da se u RS nalazi previše radara koji ih izlažu stalnom trošku, bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, Dragan Lukač u NSRS je prošle godine rekao da je cilj MUP-a RS da se broj poginulih u saobraćaju smanji ispod stotinu u toku jedne godine.
(MONDO)
