Predsjednik Saveza slijepih RS Branko Suzić kaže da ovaj savez u bazi ima 1.950 članova od kojih je 25 odsto obezbijeđeno jer imaju svoja primanja, dok tri četvrtine živi na rubu životne egzistencije, te da im je potrebna jača podrška u radu.
Suzić je rekao da je većina članova Saveza starije životne dobi i da imaju više od 50 godina, dok su oko 450 njih, mlađi od 35 godina i više.
"Taj broj varira do 2.000. U toj grupaciji je 56 odsto muškaraca i 44 odsto žene", rekao je Suzić povodom 15. oktobra, Međunarodnog dana bijelog štapa.
On je naglasio da je neophodno povećati procenat prava na naknadu za pomoć i njegu drugog lica i pravo na ličnu invalidninu, te povećanje drugih socijalnih davanja, čime bi bio obezbijeđen bolji položaj ne samo slijepih i slabovidih lica, već i drugih lica sa invaliditetom.
"S tim ciljem smo i pokrenuli neke inicijative da bi se popravila socijalna sigurnost naših članova, da se obezbijedi neki minimum socijalnih davanja koji će pratiti i troškove života i koji će suzbiti ova inflatorna kretanja", rekao je Suzić.
Suzić je istakao da je želja da se taj položaj popravi posebno u segmentu socijalnih davanja, te da je neophodno da se realizuje njihova inicijativa za proširenje liste tiflotehničkih pomagala i skraćivanje rokova korištenja pomagala.
Prema njegovim riječima, pristupačnost raznim institucijama, ustanovama, infrastrukturi i sredstvima javnog prevoza opterećuje slobodu kretanja slabovidim licima, ali i postoje problemi i u oblasti zapošljavanja i obrazovanja slabovidih lica.
Prema riječima Suzića, Savez slijepih okuplja 22 lokalne organizacije, od čega je devet gradskih organizacija, osam međuopštinskih i pet opštinskih, ali, kako kaže, Savez je nezadovoljan podrškom lokalnih zajednica koje nisu dovoljno uključene u podršku radu organizacija Saveza.
On je rekao da je banjalučka organizacija najbrojnija i da ima oko 250 članova.
"Naše manje organizacije broje negdje oko 50 članova, a najveći broj se kreće od 50 do 150 članova", naveo je Suzić.
On je rekao da se svake godine obilježava Međunarodni dan bijelog štapa s ciljem upoznavanja javnosti sa svakodnevnim izazovima slijepih lica, te podizanja svijesti o važnosti njihovog ravnopravnog uključivanja u svakodnevne društvene aktivnosti.
Bijeli štap ili štap za slijepa lica jedno je od ortopedskih pomagala namijenjo licima sa oštećenim funkcijama vida, preko kojeg lica sa invaliditetom dobijaju taktilne informacije iz okoline, posebno tokom samostalnog hoda.
Bijeli štap postao je obilježje lica sa oštećenjem vida od 1920-ih, kada je Englez koji je nakon nesreće oslijepio, DŽejms Bigs, ofarbao svoj štap u bijelo. Osjećao se nesigurno među sve većim brojem motorizovanog saobraćajnih sredstava i želio je da privuče pažnju vozača bijelim štapom.
Kongres SAD je donio odluku 6. oktobra 1964, a predsjednik Lindon B. Džonson je 15. oktobar proglasio Danom bijelog štapa.
(Srna/MONDO)
