Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Mitrovdan.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Mitrovdan, odnosno Dan Svetog velikomučenika Dimitrija. Ovaj datum se u predanju označava i kao hajdučki rastanak, i doba je godine kada počinje zima.
Sveti velikomučenik Dimitrije Solunski rođen je u Solunu u 3. veku nove ere, gde je postavljen na očevo mesto za vojvodu. Zadatak mu je, takođe, bio da progoni hrišćane. Međutim, on ih je štitio i zato je bio osuđen na smrt. Rimski vojnici izboli su ga kopljima početkom 4. vijeka.
Narodna vjerovanja kažu da bi uoči Mitrovdana i Đurđevdana svako trebalo da bude kod svoje kuće, jer ko tada ne bude u svom domu, taj će preko cijele godine noćivati po tuđim kućama.To se ujedno smatra i najvažnijim mitrovdanskim običajem.
Običaj je kod našeg naroda i da se na Mitrovdan otpuštaju sluge kojima je istekao ugovor i iznajmljuju nove. Negdje se vjeruje i da do Mitrovdana moraju da budu završeni svi veliki radovi na polju i druge stvari koje se rade napolju. Vjeruje se da je poslije Mitrovdana zima može svakog časa da iznenadi pa se zato ustalilo mišljenje da je loša sreća ako se neki posao ostavi za poslije velikog praznika.
Ako 8. novembra kojim slučajm pada snijeg, kaže se da je Sveti Dimitrije došao na bijelom konju, a vjeruje se da će se snježni prekrivač zadržati sve do aprila. Ako je oblačno čeka nas topla zima, a ako je pak vedro, prema narodnom vjerovanju, zima pred nama je oštra.
U pojedinim krajevima postoji i vjerovanje da na Mitrovdan ne treba grditi malu djecu, koliko god da su pogriješila ili bezobrazna, jer će navodno onda cijele godine biti nestašna. Seljaci u Šumadiji na Mitrovdan odavnina u svaki ugao sobe stavljaju bjelutak da ih brani od miševa. Žene na ovaj dan ne diraju vreteno, češljeve i makaze.
(MONDO)