Pojava novog i preskupog pića, čija je jedna varijanta energetski napitak, na domaćem tržištu na površinu je izvukla stari problem. Maloljetnici uz ova pića započinju dan, uprkos tome što na njima piše da nisu namijenjena osobama mlađim od 18 godina.
Sličan problem imaju i susjedne države, a Hrvatska je nakon pojave i zabrane soka Prime Energy sa kofeinom počela ozbiljno razmišljati da se prodaja bilo kakvih energetskih pića maloljetnicima u potpunosti zabrani. Tamošnji stručnjaci podsjetili su i na slučaj iz 2021. godine, kada je 13-godišnji dječak preminuo nakon konzumiranja ovog napitka.
U Republici Srpskoj o zabrani prodaje ovih pića maloljetnicima i problemu sve češće konzumacije, koja je često tema roditeljskih sastanaka, izgleda niko ne razmišlja. Jedini koji se nedavno oglasio je Inspektorat RS koji je rekao da nema osnova da se prodaja Prime-a, koji je trenutno najaktuelniji, kao ni ostalih energetskih pića zabrani, te da ni prodaja malojetnicima nije zakonski zabranjena.
“U skladu sa važećom legislativom kojom su regulisani proizvodnja i promet hrane u Bosni i Hercegovini, zakonom nije propisano da je zabranjena prodaja energetskih pića maloljetnim licima, kao što je to slučaj sa alkoholnim pićima. U skladu sa navedenim, inspekcija nema zakonskog uporišta da zabrani promet energetskih pića ili da kažnjava trgovce koji ga prometuju”, rekla je za Mondo Dušanka Nikolić, portparol Inspektorata RS.
Naglasila je da je za zakonsku zabranu prodaje energetskih napitaka maloljetnim licima, kao što je to u slučaju alkohola i cigareta, nadležan zakonodavac.
Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani propisuje je da se za pića (osim kafa i čajeva) koja su namijenjena za konzumaciju bez modifikacija i sadrže kofein iz bilo kojeg izvora u određenom omjeru, na deklaraciji mora navesti sljedeća obavijest: “Visok udio kofeina. Ne preporučuje se djeci, trudnicama i dojiljama”.
“Dakle, zakonska obaveza je da na deklaraciji proizvoda bude navedena obavijest o sadržaju kofeina i informacija za koga proizvod nije preporučljiv”, rekla je Nikolićeva.
Međutim, da maloljetnike natpisi na deklaraciji ne interesuju, saznajemo i od jedne prodavačice u Banjaluci koja kaže da maloljetnici ova pića najčešće traže i kupuju upravo radnim danima kad idu u školu, jer tad dobiju novac za užinu, a roditelji u tom slučaju ne mogu znati šta su kupili tim novcem.
Posljedice konzumacije energetskih pića
Iako su energetska pića bezalkoholni napici, zbog njihovog učestalog konzumiranja, posebno kod djece i adolescenata, stručnjaci smatraju da je potrebno ukazati kakve sve komponente ulaze u njihov sastav.
“Osnovni sastojak je voda. Osvježenju doprinose najčešće ugljen dioksid i kiseline. Aromatične materije su glavni nosioci karakterističnog mirisa i ukusa pića, a sadrže i druge aditive kao što su konzervansi i vještački zaslađivači”, rekla je za naš portal Vesna Petković, specijalista higijene i zdravstvene ekologije u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
Dodala je da energetska pića, za razliku od drugih bezalkoholnih pića, sadrže i stimulanse kao što je kofein koji djeluje za psihofizičke sposobnosti, taurin koji učestvuje u mišićnoj kontrakciji i kratkotrajno povećava snagu srčanog mišića i efedrin kao stimulator srčanog rada. Ističe da su posljedice konzumacije brojne, kako za odrasle tako i za djecu.
“Posljedice učestalog konzumiranja energetskih pića, mogu se pojaviti zbog udruženog djelovanja svih sastojaka energetskih pića, posebno u kombinaciji s alkoholom, zatim kod ljudi preosjetljivih na kofein ili kod veće količine kofeina mogu se pojaviti smetnje kao što je drhtanje ruku, probavne tegobe, ubrzan rad srca i povećan krvni pritisak, što može dovesti i do aritmija”, istakla je Petkovićeva i takođe podsjetila da na ovim pićima mora biti ispisana obavezna deklaracija kojom se naznačava visok sadržaj kofeina, te kategorije ljudi kojima se ne preporučuje konzumacija.
Naglašava da hronični zdravstveni rizici mogu biti povezani s učestalom konzumacijom aditiva kao što su konzervansi, vještački zaslađivači i drugi aditivi koji mogu izazvati kod osjetljivih osoba alergijske reakcije, ali i druge neiumunološke reakcije (hipersenzitivnost djece, potencijalna kancerogena oboljenja...).
“Savremeni visok unos aditiva kombinovan sa ostalim sastojcima hrane, iako u dozvoljenim koncentracijama, mora sadržavati dozu opreza i to za sve starosne grupe, a posebno za djecu, trudnice, osobe sa povećanom propustljivošću crijevne sluznice i imunodeficijentne osobe”, upozorila je Petkovićeva.
Savjetuje da se manjak energije zbog brzog načina života ne treba “vraćati” energetskim pićima već treba upražnjavati zdrave stilove života, povećanu fizičku aktivnost, uravnoteženu ishranu, kao i dobru higijenu odmora i sna.
(Mondo)
