Šta znači "mrtvo drvo" koje dobijamo s novim "emodžijima"

Vrijeme je da se obnovi zaliha emodžija, a tastature širom svijeta dobijaju nove "članove posade". Neki, međutim, nisu tako zabavni.

Mada opis djeluje prilično apokaliptično, pogotovo u poređenju sa ostalim novitetima, umiruće drvo je nažalost odgovarajući simbol za ozbiljnost klimatskih promjena, a posebno jednog njihovog pojavnog oblika – suša.

Usljed promjene u rasporedu padavina, ali prije svega u svjetlu porasta temperature, stabla širom svijeta na raspolaganju imaju sve manje i manje vode. Posljedično, ona polako odumiru.

Inspirisan tim potresnim prizorima, Brajan Bajaki 2022. godine predložio je neprofitnoj organizaciji Unicode Consortium, u čijoj je nadležnosti standardizacija digitalne komunikacije, da pored palme, čempresa i listopadnog drveta koje je olistalo uvrsti i – stablo bez lišća, nagriženo klimatskim promjenama.

"Klima se mijenja, suša je sve češća, žešća…", napisao je Bajaki u svojoj aplikaciji. "Drvo ima razne mehanizme da preživi sušu, uključujući odbacivanje lišća, ali ne zadugo. Naposljetku, svi resursi koje drvo ima će biti iscrpljeni".

A kada takvo "žedno" stablo eventualno napadnu insekti, štetočine ili bolesti, ono nije u mogućnosti da proizvede odbrambene hemikalije. Rezultat je smrt – dijelova drveta ili pak čitavog stabla koje nam je za života, upijajući ugljen-dioksid, i samo bilo saborac na frontu sa klimatskim promjenama.

Do 2030, suše bi mogle da rasele i do 700 miliona ljudi

Otkako je prije dvije godine Brajan Bajaki poslao svoju prijavu, stanje se pogoršalo: samo ove godine, suša je potpuno "ispila" pojedina rečna korita u Amazoniji, doprinijela nestašicama i restrikcijama vode u Srbiji, dovela moćnu rijeku Misisipi do istorijskih minimuma i poremetila prevoz robe brodovima…

U slučaju da sjedimo skrštenih ruku, pred nama je još crnja budućnost: zbog rizika od suša, do kraja decenije i do 700 miliona ljudi moglo bi da se suoči sa neophodnošću presjeljenja, ističu iz Svetske meteorološke organizacije (WMO).

Presahle rijeke, problemi u vodosnabdjevanju, poremećaji u transportu žitarica, klimatske izbjeglice, pa čak i prašinske oluje na neočekivanim mestima poput naše zemlje – sve su to obrisi sve izazovnijeg života na toplijoj planeti koji bi takođe mogli da se preliju i u digitalnu komunikaciju.

Ambicioznijoj borbi protiv klimatskih promjena može da doprinese i širenje svijesti o problemu, a jedan od alata je i emodži drveta umornog od konstantnih napora da preživi sušu.

"Neophodna je što veća zastupljenost klimatskih promjena u različitim oblicima digitalne komunikacije", ocjenjuje dr Ana Vuković Vimić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, "zato što je upravo to jedini način da informacija dosegne veći broj ljudi, naročito različitog uzrasta".

Jaz između nauke i javnosti

Sagovornica portala Klima 101 – koja je u svojoj naučnoj karijeri fokusirana i na suše – smatra da kroz emodžije možemo da ublažimo jaz između nauke i šire javnosti, odnosno da možemo poboljšati razumijevanje onoga što naučnici već dugo, dugo vremena unazad pričaju.

Ali na polju komuniciranja nalaza iz oblasti klimatologije, Vuković Vimić vidi još dva moguća izazova: jedan karakterističan za omladinu, drugi za starije generacije.

"Mlađi žive u dobu klimatskih promjena, ali treba da razumiju da ova klima nije nešto što je uobičajeno i da je ranije bilo drugačije", naglašava ona, "dok je sa druge strane, kod starijih izraženo nepovjerenje prema podacima da se sve zaista menja brže nego ikad prije".

A šta nam podaci zapravo govore?

Od 2000. do 2020. godine, učestalost i trajanje suša na globalnom nivou povećali su se za 29 odsto u poređenju sa dvije decenije koje su prethodile tom periodu.

Izvor: Sergiy Artsaba / Panthermedia / Profimedia

Kako navode Ujedinjene nacije, one predstavljaju tek 15 odsto svih prirodnih katastrofa, ali su iznenađujuće smrtonosne: od 1970. do 2019. suše su odnijele čak 650 hiljada života i tako su dobile neslavnu titulu jedne od opasnosti sa najvećim ljudskim gubicima.

Svakako, prijetnja se ne nadvija samo nad nama, homo sapijensima.

U gotovo svim dijelovima planete, sušni uslovi su najozbiljnija pretnja za stoku. A kada nastupi suša žestoka poput aktuelne u Africi, ni divlje životinje nisu zaštićene: pored toga što se smrtnost povećava sama od sebe usljed manjka vode i hrane, Zimbabve je nedavno saopštio da će dozvoliti ubijanje 200 slonova kako bi se njihovo meso distribuiralo zajednicama ugroženim sušnim uslovima, dok se u Namibiji najavljuje ubijanje 700 različitih diviljih životinja.

Na udaru su i usevi, samim tim i industrija hrane: srpski poljoprivrednici su, u jeku sušnog avgusta, posebno strahovali za rod kasnijih kultura.

Iako jeste posrijedi bila ekstremna pojava, ona je i kod nas sve "normalnija": avgustovske suše u našoj zemlji su dvostruko češće nego nekada, a sa daljim porastom temperature, vjerovatnoća da će doći do pojava ovakvih – pa i gorih – suša veoma je velika.

Suše su samo jedan u nizu vremenskih ekstrema

Živimo na planeti koja je za 1,2 °C toplija nego u predindustrijsko doba, ali posljedicama porasta temperature ne svjedočimo samo kada zemlja skori, lokalni potok presuši ili iz naše česme ne potekne voda.

Klimatske promjene osjetimo i kada nam leti stigne veći račun za struju zato što smo spas od snažnog toplotnog talasa tražili u klima uređajima, one nas drže budnim u tropskim noćima, gutaju nam šume u vatrenim stihijama, poplavljuju domaćinstva, jačaju uragane…

A sve to staje u jedan emodži – planetu Zemlju sa toplomerom u ustima.

"To je postalo najraprostranjeniji simbol globalnog zagrijavanja, pa i klimatskih promjena", konstatuje dr Ana Vuković Vimić, izražavajući želju da se ovo nađe u nekim budućim ažuriranjima softvera naših uređaja.

Ipak, kada pričamo o ovoj temi, kako offline tako i online, treba da budemo i optimistični.

"Poželjno je edukovati se i o rješenjima", kaže Vuković Vimić.

"Naglasak bi svakako trebalo da bude da se sve ovo ostavlja djeci, a nerješavanjem problema oduzima im se pravo na normalan život zbog čega se širom svijeta i pokreću klimatske parnice. Iako nemam talenat i znanje u kreativnoj oblasti, mogu da zamislim znak očuvanja planete od strane djece kao pokazatelj pravnih i drugih akcija koje počinju da preduzimaju jer su daleko više u opasnosti".

U svakom slučaju, emodži drveta bez lišća uliva nadu da hvatamo korak sa klimatskim promjenama čak i u digitalnom prostoru što je jedan od preduslova za jačanje svjesti o ovom rastućem problemu.

(MONDO/EUpravo zato/Klima 101)