Profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu Franjo Šarčević je zbog mišljenja i komentara objavljenih na portalu "Prometej.ba", čiji je urednik, preko noći postao nepoželjan u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Kritika društvenih zbivanja u glavnom gradu Bosne i Hercegovine Franju Šarčevića je dovela do neviđene hajke zbog koje je odlučio da zauvijek napusti zemlju.
U srijedu u banjalučkom hotelu "Bosna" bio je jedan od panelista okruglog stola "Kako se kali jednoumlje - napadi na neistomišljenike u Bosni i Hercegovini" u organizaciji Fondacije Friedrich Ebert i Banjalučkog centra za ljudska prava.
"Razlog što sam pozvan na ovaj okrugli sto je hajka koje se provodila u dijelu sarajevske javnosti tokom marta 2024. godine, a koja je dolazila od dijela nacionalističkih i krugova koji sebe vole zvati građanskim, a zapravo su nacionalistički. Svi oni imaju problem sa cjelokupnim radom portala 'Prometej.ba' , mojim društvenim angažmanom i stavovima koje zastupam i činjenicom da se ne želim uklopiti u nijedan od dominantnih narativa, što ih propitujemo i kvarimo konsenzus", rekao je Šarčević novinarima u Banjaluci.
Prema njegovim riječima, povod za harangu koju je preživio bila je kritika gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić i njene zloupotrebe djeteta u političke svrhe.
"Ona je 1. mart - Dan nezavisnosti BiH, između ostalog, obilježila fotografijom sa dječakom od 7-8 godina, koji je u maskirnoj uniformi jedne ratne formacije iz 90-ih. Rekao sam sakrivajući lice tog dječaka, iako ga je ona objavila otkrivenog, kritikujući nju, ne govoreći ništa o djetetu, da je taj njen potez, jedan od simbola našeg beznađa u kojem se nalazimo i da taj čin pokazuje da ovo društvo nema nade".
Šarčević je rekao da se trenutno ne osjeća ugroženim u Sarajevu jer svi znaju da će iseliti iz BiH.
"Što se mene tiče, trenutno je u redu, samo što sam, što znaju ovi koji su provodili hajke, na izlaznim vratima. Još koji mjesec i vjerovatno ću se preseliti u neku drugu zemlju, završavaju se papiri do Nove godine, a ono što sada pišu niti pratim, niti me zanima. Više me interesovalo i bilo mi je bitno dok sam planirao da ostanem u Sarajevu jer tu mi je porodica, djeca, posao, a sada kada su planovi drugačiji, takve stvari me ne dotiču u mjeri u kojoj su me doticale ranije".
Na pitanje da li je hajka bila jedan od razloga njegove odluke da napusti Sarajevo, odgovorio je potvrdno.
"Istina razlozi jesu složenije prirode, uvijek su kompleksni - jedan konglomerat razloga - ali to (hajka, prim.aut) jeste glavni razlog i glavni povod što smo se odlučili na taj korak. Mi smo do marta tražili kredit za stan, gdje da se skućimo u Sarajevu itd. Kad je počela hajka, trebao sam da se bavim stvarima vezanim za naše stambeno pitanje, a kad smo se suočili sa količinom mržnje, sa količinom nerazumijevanja, sa količinom medijskih napada, koji su dolazili vrlo osmišljeno, organizovano iz političkih centara moći, onda smo shvatili da dugoročno gledajući, ovakvi kakvi jesmo, zbog sebe i svoje djece, ne trebamo ostati da živimo tu", konstatovao je Šarčević.
Istakao je i da su se u tom periodu morali skloniti iz Sarajeva, a za BiH je dodao da je u pitanju podijeljena zemlja, htjeli mi to priznati ili ne.
"Zaista je taj mjesec bio jako grozan i suočavali smo se sa svačim - od poruka na raznim kanalima, od mejlova, društvenih mreža do određenih neprijatnosti koje sam doživljavao na ulici, među ljudima kojima sam okružen, na poslu i tako dalje. Moram reći da je većina mojih kolega bila uz mene, da neko ne bi stekao pogrešan utisak, najvažnije je bilo da taj prvi udar preživi, da čovjek ostane mentalno čitav. Kad smo još jedanput sve to presabrali, shvatili smo konačno u kakvom društvu živimo. Uzroci su ovakvi - htjeli mi to priznati ili ne, BiH je podijeljena zemlja i podijeljeno društvo. I ona je u smislu narativa podijeljena na tri dijela, a u administrativnom na dva (entiteti, prim.aut) ili više (kantoni, prim.aut). Jasno je koje su to mitološke istine, a koje imaju status oficijelnih u srpskom, bošnjačkom i hrvatskom dijelu. A oni koji žele da propituju te narative nalaze se na udaru", izjavio je Šarčević i pojasnio:
"Ako živite u Republici Srpskoj, ne možete da propitujete narativ odbrambeno-otadžbinskog rata i slično bez posljedica, u hrvatskom većinskom dijelu Federacije BiH ne možete da propitujete narativ o domovinskom ratu i HVO itd. I u bošnjačkom dijelu FBiH ne možete da propitujete narative vezane za Arminu BiH i prvog predsjednika (Alija Izetbegović, prim.aut) i sve što mitologija oko nje u sebi sadrži. Ukoliko to radite, izloženi ste i nalazite se na meti. I to se nije pokazalo samo u mom slučaju već postoje brojni drugi. Na žalost to je tako, volio bih da nije, sve vrijeme sam vjerovao da je moguće se to prevaziđe".
Nije optimista kad je riječ o budućnosti našeg društva, ali je ostavio prostor da se "pozitivne" promjene ipak dogode.
"Ne znam šta nas očekuje, ali uvijek je moguće da se neke stvari preokrenu. Događalo se mnogo puta u istoriji, jer ko je vjerovao 1984. godine da će se raspasti naša nekadašnja zemlja i društva koje su je činile na svim nivoima. To je bilo nevjerovatno zamisliti, ali dogodilo se. Moguće i da se dogodi neka vrsta prosvjetljenja u skorijoj ili daljoj budućnosti da ljudi shvate da ovako više ne ide. Ali, vjerovatno neće biti brzo ovim tempom. I ako se ove ideološke naracije nastave i budu čvršće i temeljnije, nas vrlo moguće čeka ono što je napisao Josip Mlakić u svom distopijskom romanu. On 2084. godinu u BiH opisuje kao tri zapravo vjerska društva. Vjerovatnije je da će naša budućnost biti tri klerikalna društva nego što će imati u sebi sadržaje poput sekularnog, progresivnog itd", zaključio je urednik "Prometeja".
(MONDO)
