Lepa Radić, hrabra partizanka pogubljena je sa samo 17 godina. Njene posljednje riječi pamtimo i danas.

Rođena je 19. decembra 1925. godine u selu Gašnici kod Bosanske Gradiške, u porodici poznatoj po antifašističkim uvjerenjima. Već kao tinejdžerka, pokazala je izuzetnu hrabrost i odlučnost u borbi protiv okupatora.
Godine 1941, kada su fašističke snage okupirale Jugoslaviju, Lepa se pridružila Narodnooslobodilačkom pokretu, najprije kao članica SKOJ-a, a kasnije i kao borac u partizanskim jedinicama. Bila je poznata po svojoj hrabrosti i požrtvovanosti, učestvujući u mnogim borbama protiv neprijatelja.
Početkom 1943. godine, tokom borbi na Kozari, Lepa je pala u ruke neprijatelju. Gestapovci i četnici su je zarobili i pokušali da iz nje izvuku informacije o partizanima, ali je ona ostala nepokolebljiva. Ni pod prijetnjom smrti nije odala svoje saborce.
Dana 8. februara 1943. godine, u Bosanskoj Krupi, okupatori su je izveli pred vješala. Pred samu smrt, kada su joj ponudili da se spasi ako oda informacije, ona je ponosno odgovorila:
"Nisam izdajnik svog naroda. Moji drugovi će se osvetiti!"
Njene posljednje riječi odjeknule su kao simbol nepokolebljivog otpora fašizmu. Imala je samo 17 godina kada je pogubljena.
Lepa Radić posthumno je odlikovana Ordenom narodnog heroja Jugoslavije 1951. godine. Njena žrtva ostaje vječiti podsjetnik na hrabrost mladih partizana koji su položili svoje živote za slobodu.
Autor fotografije Lepe Radić neposredno prije vješanja nije sa sigurnošću poznat, ali se vjeruje da su je snimili njemački vojnici neposredno prije njenog pogubljenja. Ova fotografija je jedna od najpoznatijih slika stradanja partizanskih boraca tokom Drugog svjetskog rata i često se koristi kao simbol otpora fašizmu.
(MONDO)