Pregled doktora Službe hitne pomoći biće naplaćen svim neosiguranim građanima u slučaju da se ispostavi da njihov poziv baš i nije bio hitan.
"Građani su često subjektivni u procjeni kada smatraju da su hitni i zovu našu službu i ako realna situacija nije takva. Zbog toga dolazi do problema i usporavaju rad naših službi, jer se intervencije na terenu primaju po stepenu hitnoće", istakla je Nada Banjac, načelnica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja, pišu "Nezavisne novine".
Na teren izlaze doktor, jedan ili dva medicinska tehničara i vozač, a iz Službe hitne pomoći navode da se njihove ekipe često susreću s neopravdanim pozivima.
"Često nas zovu radi prevoza bolesnika i liječenja hroničnih bolesti, poslova koji ne spadaju u našu nadležnost, kao i drugih stanja gdje nema hitnoće", objašnjava Banjčeva.
Dejan Petković govori da nije bio upoznat s ovim podatkom, ali smatra da Hitna pomoć ne bi trebalo da naplaćuje svoje usluge, bez obzira na okolnosti.
"Čim je čovjeka muka natjerala da zove Hitnu pomoć, znači da mu nije dobro. Otkud ko zna u tim momentima koliko je i kako ugrožen, ljudi samo žele da im neko pomogne", dodaje on.
Iz Doma zdravlja pojašnjavaju da se usluge vitalno ugroženim pacijentima, kao i prevoz sanitetskim vozilom ne naplaćuju, bez obzira na to jesu li ili nisu osigurani. Osobama koje se na lični zahtjev žele pregledati u Službi hitne pomoći, a nisu vitalno ugrožene, te nemaju zdravstveno osiguranje, usluge se naplaćuju po cjenovniku koji je formirao Fond zdravstvenog osiguranja (FZO) RS.
"Inače, doktori zaposleni u službama hitne pomoći procjenjuju da li se radi o hitnom slučaju ili ne i ukoliko se radi pacijentu ne bi trebalo ništa da bude naplaćeno", navode iz FZO RS.
Fond svake godine domovima zdravlja doznačava sredstva za finansiranje usluga hitne zdravstvene zaštite, a ove je za tu stavku izdvojeno oko 17 miliona KM.
"Fond sa domovima zdravlja hitnu medicinsku pomoć ugovora na osnovu broja stanovnika s područja njihovog djelovanja i u skladu s odgovarajućim standardima i normativima. To znači da od broja stanovnika prvenstveno zavisi koliko će koji dom zdravlja dobiti sredstava od Fonda za pružanje hitne zdravstvene zaštite", pojasnili su iz ove institucije.
Hitna stanja
Postoje 72 šifre usluga i stanja koji se smatraju hitnim.
U njih, između ostalih, spadaju: akutni koronarni sindrom, koma, stanje bez svijesti, prestanak disanja, gubitak pulsa, saobraćajne nezgode i druge.
