Poslije Miholjdana, prema narodnom vjerovanju, nastupa prava jesen, a ako se topli dani nastave, taj period zove se "miholjsko ljeto".
Srpska pravoslavna crkva obilježava danas praznik svetitelja i velikog podvižnika hrišćanske vjere Kirjaka Otšelnika koji je u narodu poznat i kao Miholjdan, vezan za smjenu ljeta i jeseni.
Prema narodnom vjerovanju, poslije Miholjdana nastupa prava jesen koja kalendarski već uveliko traje, ali i po temperaturama i obilnim kišama koje traju posljednjih dana.
Oktobarski topli dani vezani za ovaj narodni i vjerski praznik poznati su kao Miholjsko ljeto.
Sveti Kirijak rođen je u Korintu krajem četvrtog vijeka i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina.
Čitajući Sveto pismo, vrlo rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gdje je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu.
Boravio je u više manastira, posvećen hrišćanskoj vjeri i boreći se protiv jeresi.
Predanje kaže da je bio krupan i snažan čovjek, iako je cijeli život proveo u strogom postu. Pred kraj života boravio je u monaškoj porodici Svetog Haritona, gdje su monasi jeli jedanput dnevno, i to po zalasku sunca.
Kirijaka su monasi poštovali kao iscjelitelja i utješitelja bolesnih i nevoljnih. Poživeo je 109 godina i upokojio se 557. godine u pustinji, gdje je proveo starost i posljednje godine života.
U pravoslavnom kalendaru se na ovaj praznik pominje i osveštanje bazilike Svetog Mihaila u okolini Rima, što je i objašnjenje za naziv praznika.
Sveti Kirjak je zaštitnik i slava mnogih srpskih domova. Slavi se u Boki Kotorskoj kao zaštitnik pomoraca, a u pojedinim srpskim selima održavaju se zavetine i organizuju litije.