Prosječna starost autobusa u Republici Srpskoj je 20 godina. Cijena karata je previsoka, a putnika je sve manje...
Studija javnog prevoza lica pokazala je da je u RS registrovano 1.400 autobusa prosječne starosti 20 godina, da broj linija ne odgovara potrebama putnika, te da postoji veoma malo linija koje povezuju lokalne zajednice na području Hercegovine i Romanije, rekla je Srni pomoćnik ministra saobraćaja i veza Srpske Nataša Kostić.
Kostićeva je navela da je jedan od osnovnih problema, kad je riječ o putničkom prevozu, nelegalni prevoz putničkim automobilima na relacijama autobuskih linija, kao i taksi prevoz na ovim relacijama.
"Problem je prevelik broj registrovanih autobuskih linija u Srpskoj koje ne odgovaraju potrebama korisnika. Zbog sistema usklađivanja redova vožnje i postojećeg sistema raspodjele linija, prevoznici su, da bi zaštili svoje tržište i postojeće linije, otvarali nove, za kojima ne postoji potreba", naglasila je Kostićeva.
Sa druge strane, tvrdi ona, postoje takozvane dnevne migracije, pri kojima ljudi svakodnevno putuju do 100 kilometara zbog posla ili školovanja, a kojima termini polazaka autobusa ne odgovaraju.
"U istočnom dijelu Srpske - Hercegovini i Romaniji, imamo jako malo autobuskih linija između lokalnih zajednica. Autobuski prevoz u tom dijelu Srpske svodi se samo na linije sa Srbijom, pa na primjer, jedino tako putnik iz Trebinja može otići do Nevesinja", objasnila je Kostićeva.
Ona je dodala da je cijena karata u javnom prevozu visoka, a da je putnika sve manje.
Kostićeva je navela da je studija definisala značajniju inspekcijsku kontrolu u javnom prevozu, kao i neophodnost da se nađe način formiranja jedinstvenih karata, kako bi putnici koji svakodnevno putuju mogli sa jednom mjesečnom kartom putovati autobusima bilo kojeg prevoznika.
"Prilikom izrade studije nije bilo moguće definisati jasnu potrebu za prevozom u Republici Srpskoj jer prevoznici nisu bili spremni da dostave podatke, dijelom zbog toga što ih nemaju, a dijelom zbog bojazni da će doći do promjena i da će izgubiti svoje linije", rekla je Kostićeva.
U izradi studije, koja je trajala pet mjeseci, osim izabranog konsultanta i Ministarstva saobraćaja i veza, učestvovali su i Privredna komora, prevoznici, Poreska uprava, Zavod za statistiku, Republička uprava za inspekcijske poslove, a organizovana su anketiranja i brojanje putnika u Banjaluci, Doboju, Bijeljini i Istočnom Sarajevu.
"Nakon ove studije slijedi izrada novog zakona o prevozu u drumskom saobraćaju, koji će, osim rješavanja pomenutih problema, morati da bude usklađen sa nekim od direktiva EU kad je riječ o autobuskom prevozu", kaže Kostićeva.
