• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Kriva kičma kod svakog trećeg đaka u Banjaluci!

Autor mondo.ba

Loše tjelesno držanje i kriva kičma prisutni su kod svakog trećeg djeteta, gojaznost kod svakog petog, problemi vida u pet odsto slučajeva, a stomatološki problemi kod 20 odsto djece

Ovi poražavajući rezultati dobijeni su na osnovu sistematskih pregleda đaka 3, 5. i 7. razreda osnovnih škola u Banjaluci, pišu "Nezavisne novine".

"Najčešći problemi su loše tjelesno držanje i kriva kičma, problem koji je prisutan u svim uzrastima, a pogotovo kod viših razreda osnovnih škola, zatim neadekvatna ishrana, gojaznost, problemi s vidom, stomatološki problemi", kaže Mladen Šukalo, specijalista porodične medicine.

Porodični doktori obavljaju redovne sistematske preglede za učenike trećih, petih, sedmih i devetih razreda osnovnih škola.

Sistematski pregledi su od velike važnosti jer se njima prati rast i razvoj zdravstvenog stanja djece školskog uzrasta, kao i zbog ranog otkrivanja poremećaja zdravlja i rizičnih ponašanja, ali i znakova zanemarivanja i zlostavljanja.

Kako kaže Šukalo, rješenje ovih problema je preventivno djelovanje.

"Neophodni su preventivni pregledi, edukacija o zdravim stilovima življenja, fizička aktivnost, izbjegavanje dužeg sjedenja, pogotovo za računarima, uključivanje u sportske aktivnosti i adekvatna ishrana", kaže Šukalo.

Predrag Damjanović, direktor Pedagoškog zavoda RS, kazao je da su pokrenuli više projekata i iznijeli dosta prijedloga kako bi se preduprijedili fizički problemi školaraca.

"Jedan od prijedloga je bio da se razmišlja da se nastava fizičkog obrazovanja poboljša u nižim razredima, s tim što će nastavnici fizičkog vaspitanja voditi nastavu umjesto učitelja. Isto tako, direktori škola moraju da povedu računa da li se nastava uopšte i drži jer često imamo situacije da se umjesto fizičkog radi neki drugi predmet duplo", kaže Damjanović.

Ističe da je rađeno i na smanjenju težine torbe đaka, gdje ima određenih pomaka, ali ne pretjerano značajnih.

"Zašto se ne razmišlja o pravljenju ormarića u školama u koje bi đaci ostavljali stvari? To je naš prijedlog, koji je poslušalo i napravilo samo rukovodstvo OŠ 'Petar Kočić' u Prijedoru", rekao je Damjanović.

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS kažu da su na važnost razvijanja fizičko-zdravstvenih kompetencija ukazali i jednim od osnovnih strateških ciljeva razvoja obrazovanja u periodu od narednih šest godina.

Sport preventiva za sve

Miodrag Čeko, trener u Plivačkom klubu "Olimp" iz Banjaluke, kaže da je sport, pored svih blagodeti koje donosi, ujedno i preventiva za sve. "Istakao bih plivanje kao sport koji je poseban. Jedini u suštini razvija mišiće, a ne stvara opterećenje na kičmu. Doktori ga preporučuju kao fizikalnu terapiju. Trenutno u klubu imamo djevojčicu koja je operisala kičmu i uspješno se plivanjem vratila u normalan život", rekao je Čeko. Istakao je da 30 odsto polaznika na treninge dolazi iz korektivnih zahtjeva i želje za pravilnim razvojem, a bez ikakvih sportskih ambicija.

"Upravo je fizičko-zdravstvena kompetencija definisana kao jedna od ključnih za pojedinca i njegovo osposobljavanje za život u društvu znanja, sposobnosti i zdravih životnih navika", kažu u Ministarstvu.

Što se tiče gojaznosti kao problema, kako kažu, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite RS, Institutom za javno zdravstvo i Organizacijom "World Vision" izradili su smjernice za ishranu djece, koje su dostavljene svim vaspitno-obrazovnim ustanovama kako bi ih se pridržavali prilikom organizovanja bilo kojeg vida ishrane.

Roditelji, ipak, ne svaljuju svu krivicu na škole, nego realno gledaju na situaciju.

"Ima tu do škola i programa. Vagao sam torbu sinu i teška je sedam kilograma, a on ima 40, pa kako da mu se kičma ne iskrivi? Ali, s druge strane, nije torba kriva za debljinu djece i loš vid. Tu smo krivi mi, roditelji, i način na koji živimo", rekao je Siniša Lovrić, otac devetogodišnjaka.

Prema njegovim riječima, sve manje djece se bavi sportom i igra napolju sa drugovima, a sve više sjedi i koristi pametne telefone i tablete.

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE