• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Velika subota: Očistite kuću i ofarbajte jaja

Autor mondo.rs

Vjernici i Srpska pravoslavna crkva obilježavaju drugi dan hrišćanske žalosti, Veliku subotu. Taj dan Hrist je proveo u Hadu pa ga vjernici obilježavaju u molitvi i tišini. Po završenoj liturgiji jede se hljeb i pije voda.

 Velika subota SPC Izvor: MONDO
Freska raspeća Isusa Hrista u manastiru Visoki Dečani.
Izvor: MONDO

Pravoslavna crkva vjeruje da je Hrist bio toga dan u grobu Telom, a da je duhom bio u Adu, a u isto vrijeme na prestolu bio sa Ocem i Duhom samim tim što je On sveprisutni Bog, neodvojiv od druga dva lica Svete Trojice.

Na taj dan je Isus pokazao da je došao kraj starom vijeku koji je bio obilježen svjetkovanjem subotnjeg dana, i otpočeo novi vijek u kome se svjetkuje dan Njegovog Vaskrsenja.

Početak vaskršnjeg slavlja oglašava se zvonima na pravoslavnim hramovima koja prvi put zvone poslije dana žalosti kada se, umjesto liturgija, služe carski časovi, a bogosluženja najavljuju drvenim klepalima.

Narod u hramovima odgovara molitvom na horsko pojanje anđela i sa upaljenim voštanicama iščekuje Vaskrsenje, najradosniji praznik pobjede života nad smrću koji je osnova hrišćanske vjere.

Ovaj obred se poštuje u svim pravoslavnim hramovima, a u Jerusalimu se sva događanja vezuju za crkvu Groba Hristovog, gdje vjernici svake godine na Veliku subotu prisustvuju čudotvornoj pojavi "blagodatnog ognja".

Na taj posljednji dan Nedelje stradanja i smrti vernici cjelivaju plaštanicu na Hristovom grobu koja se na Veliki petak svečano iznosi pred pravoslavne oltare i krajem dana u subotu, pred slavlje Vaskrsenja, uz poseban ritual ophoda oko crkve unosi u oltar.

Najrašireniji naziv za dan uoči Uskrsa je velika subota, strašna subota, zavalita subota ili dugačka subota.

Ti nazivi opominju na duge Hristove muke na raspeću i upućuju ljude da treba da učine kakvo dobro ili milosrdno delo.

U Bosanskoj krajini i Hercegovini najčešći je naziv crvena subota zato što se tada maste ili šaraju uskršnja jaja, najčešće u crveno.

Pripovjeda se da su sva jaja pocrvenila u trenutku kada je Isus vaskrsnuo iz groba, i zato ih valja bojiti u crveno.

Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika.

Sprema se i čisti kuća, pripravlja ruho, boje jaja, po pravilu izjutra prije izlaska sunca.

U Homolju mijese kolač - vaskršnjak - okićen bosiljkom, kao i manji kolačići. U jugoistočnom Banatu mijese kolačiće koji se poslije bdenja nose na groblje. Grob se preliva vinom i okadi.

Na veliku subotu se ne radi u polju i žene ne rade ručne radove.

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE