Tegeltija: Nabavka vakcina jeste aktuelna, ali to nije najveći problem koji BiH ima | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Politika

Tegeltija: Nabavka vakcina jeste aktuelna, ali to nije najveći problem koji BiH ima

Autor Željko Svitlica
Autor Željko Svitlica

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija kaže da je problem u vezi sa nabavkom vakcina protiv virusa korona najaktuelnija tema u BiH, ali ne i najveći problem.

Izvor: Savjet ministara BiH

On je ukazao da zemlje koje su značajnije vakcinisale svoje stanovništvo, po epidemiološkoj situaciji ne stoje ništa bolje od BiH.

Tegeltija je izrazio uvjerenje da će BiH ubrzo imati dovoljno vakcina za građane, te podsjetio da su odluku o načinu nabavke vakcine donijeli zajedno svi u BiH u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) na preporuku ljudi zaduženih za zdravstveni sektor.

"Uz saglasnost vlada entiteta i Savjeta ministara opredijelili smo se da uđemo u globalni sistem 'Kovaks' jer je naše stanovište, to ponavlja i SZO, da vakcina treba biti globalno vlasništvo i da samo na taj način možemo riješiti ovaj globalni problem.

Drugi naš izbor snabdijevanja bio je dogovor sa EU i kroz ta dva sistema smo vrlo jasno dogovorili više od dva miliona doza vakcina za građane BiH. Za to smo obezbijedili finansijska sredstva, lance snabdijevanja i sve što je potrebno u tako velikom obimu. U trenutku kad su se te odluke donosile, bila je procjena da je to najbolji izbor", pojasnio je Tegeltija.

Pročitajte i ovo

On je dodao da je i preovladavalo stanovište da se treba fokusirati na vakcine koje će odobriti SZO i Evropska agencija za lijekove.

"Poslije se pokazalo da su najvažniji igrači u ovom poslu vakcinu pretvorili u čisto trgovačku tržišnu robu i da će 'Kovaks' usporiti snabdjevanje. Najveću, čini mi se, cijenu promjene načina raspodjele je platila EU. Iako je u samom početku pandemije EU djelovala malo zbunjeno i donosila neke nepopularne odluke, poslije je to ispravljeno i mislim da će problemi u narednim sedmicama biti prevaziđeni", naglasio je predsjedavajući Savjeta ministara za mazagin "Dani".

On je podsjetio da je "Fajzer" obećao da bi do kraja marta mogao da isporuči jednu količinu vakcina koje nisu iz sistema "Kovaks", te da očekuje u skorom vremenskom periodu oko 27.000 ovih vakcina.

Tegeltija je rekao da ne postoji tehnički problem uvoza vakcina, njihovog čuvanja, transporta, niti finansijskih sredstava za njihovu kupovinu, te da je u ovom trenutku objektivni problem što vakcina nema dovoljno da mogu da se kupe.

Osvrćući se na ekonomske posljedice pandemije virusa korona, Tegeltija je naglasio da su mnogi zakoni u nadležnosti entiteta i da je u toj sferi intervencija i pomoć sa nivoa BiH mnogo manja.

"Ali svakako redovno pratimo i radimo sve ono što je potrebno zajednički da uradimo, sve do naše odluke da sredstva koja smo u budžetu planirali za podršku privredi, ustupimo entitetima. Napravljeni su grejs periodi za plaćanje kredita, entiteti su dali garancije pa su privredni subjekti povukli nova kreditna sredstva kako bi održali proizvodnju, ali to su tereti koji stoje i koje će privreda u jednom trenutku morati da plati, tako da moramo procijeniti i biti spremni da intervenišemo u dijelu zaštite domaće proizvodnje, odnosno sektora koji mogu biti ugroženi nelojalnom konkurencijom", rekao je on.

Tegeltija je podsjetio da je prošle godine obezbijeđeno oko 42 miliona KM preraspodjelom u budžetu zajedničkih institucija.

"Od ta 42 miliona dva smo odvojili za transport, skladištenje i čuvanje vakcina, cjelokupni teret tog posla smo preuzeli na zajedničke institucije. Od preostalih 40 miliona, 13 smo direktno dali zdravstvenom sektoru, kliničkim centrima u Sarajevu, Tuzli, Banjaluci, Mostaru i bolnici u Brčkom. Ostala smo stavili na raspolaganje entitetima koji su ih u značajnijoj mjeri takođe dali zdravstvenom sektoru", ukazao je on.

Prema njegovim riječima, u Nacrtu budžeta za 2021. nisu planirana sredstva za tu namjenu i to je bio jedan od razloga zašto ministri iz Republike Srpske i on, kao predsjedavajući, nisu glasali za taj budžet.

"Bili smo spremni da razgovaramo o manjem iznosu, ali naše je stanovište da zaista nije dobro da ne planiramo bar 50 odsto sredstava koja smo imali jer će 2021. godine potrebe biti najmanje jednake onima u 2020, ako ne i veće", ocijenio je Tegeltija.

Na pitanje zašto Savjet ministara ne koristi više mehanizme da pomogne privredi, Tegeltija je rekao da instrumenti koje imaju su u oblasti spoljnotrgovinske i carinske politike, a u oblasti indrektnih poreza su podijeljeni sa entitetima.

"Procjena je bila da sve kratkoročne intervencije u Zakonu o indirektnim porezima donose više štete nego dobroga. U oblasti carinske politike svake godine oslobađamo carine uvoz određenih komponenti, a smatram da BiH od svog osnivanja do danas nije dovoljno iskoristila mehanizam koji govori o zaštiti domaće proizvodnje", pojasnio je on.

Nažalost, dodao je Tegeltija, tu uvijek postoji problem zato što se ne postigne konsenzus.

"Ja sam protiv zatvaranja granica, suviše smo mali da bi mogli biti zatvorena ekonomija, ali mislim da bi neke naše sektore mogli bolje zaštititi ukoliko bi bilo konsenzusa unutar BiH, jer u jednom dijelu BiH imate ljude koji se bave primarnom proizvodnjom, s druge strane imate prerađivače koji nisu posebno zainteresovani za primarnu proizvodnju sve dok imate neograničen i slobodan uvoz", rekao je Tegeltija.

Povezano

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE