Mladiću i Hadžiću biće suđeno ili pred Međunarodnim sudom ili pred Rezidualnim mehanizmom, izjavio predsjednik Tribunala Patrik Robinson.
Predsjednik Haškog tribunala, sudija Patrik Robinson, smatra da će prvostepeni postupci pred ovim sudom biti okončani tokom 2012, s izuzetkom postupka u predmetu protiv Radovana Karadžića, za koji se očekuje da će biti okončan tokom 2013. godine.
"Očekuje se da skoro svi žalbeni postupci budu okončani prije kraja 2014. godine“, istakao je Robinson u intervjuu Srni, dodavši da se, prema najnovijim procjenama, očekuje da će suđenje Karadžiću biti okončano krajem 2013. godine, a da bi žalbeni postupak mogao biti okončan u prvoj polovini 2015. godine.
Na pitanje može li Međunarodni sud da obezbijedi da poslednjih nekoliko suđenja bude vođeno na ekspeditivan i efikasan način, s obzirom na odlazak velikog broja zaposlenih, što je on u obraćanju Savjetu bezbednosti UN ocijenio kao alarmantno, Robinson je naveo da Međunarodni sud, u prosjeku, gubi tri zaposlena svakih pet dana, jer oni traže veću sigurnost zaposlenja u drugim institucijama.
"To je alarmantna situacija i ja sam o ovome nekoliko puta govorio pred Savjetom bezbjednosti, pozivajući ih da preduzmu hitne mjere kako bi se ovo pitanje riješilo. Odlazak zaposlenih ima duboko negativan efekat na efikasnost vođenja predmeta i to je jedan od razloga odgađanja u gotovo svim našim predmetima", rekao je Robinson.
Na pitanje šta će se desiti ukoliko Ratko Mladić i Goran Hadžić budu uhapšeni nakon što Tribunal okonča svoj rad, Robinson naglašava da je njihovo hapšenje "apsolutno presudno za uspešno ispunjavanje mandata Međunarodnog suda".
"Nebrojeno puta sam pozivao sve države članice da sarađuju sa Međunarodnim sudom u hapšenju preostale dvojice optuženih u bjekstvu i njihovom dovođenju u pritvor. Od ukupno 161 lica protiv kojih je Međunarodni sud podigao optužnice jedino ova dvojica još nisu uhapšeni i ukoliko to ne bude učinjeno to će ostaviti mrlju na istorijskom doprinosu međunarodne zajednice izgradnji mira u bivšoj Jugoslaviji", smatra Robinson.
Predsjednik Tribunala podsjeća da je Savjet bezbednosti UN u decembru prošle godine usvojio rezoluciju kojom je uspostavljen Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.
"Ovo tijelo, koje će imati dva ogranka, jedan za MKSJ, a drugi za naš sestrinski sud koji se bavi genocidom u Ruandi, biće u stanju da obavlja ograničen broj ključnih zadataka nakon zatvaranja Međunarodnog suda, uključujući i suđenje optuženima koji su još uvijek u bjekstvu ukoliko se oni uhapse nakon dana kada Rezidualni mehanizam stupa na snagu, odnosno 1. jula 2013. godine“, objasnio je Robinson.
"Momentalno hapšenje bi ukinulo potrebu za rezidualnu funkciju suđenja pred Međunarodnim sudom. Međutim, bilo da se Mladiću i Hadžiću sudi pred Međunarodnim sudom ili pred Rezidualnim mehanizmom, njima će biti suđeno", istakao je Robinson.
Zamoljen da prokomentariše slučaj Vojislava Šešelja, čiji se predmet često navodi kao primjer nepravničnog suđenja zbog dužine procesa, budući da se optuženi nalazi u pritvoru od 2003, a suđenje traje od 2007, Robinson je izbjegao odgovor navodeći da mora biti pažljiv kako ne bi izgledalo da se miješa u predmete koji su u toku.
"Mogu da kažem se postupci pred Međunarodnim sudom vode u skladu s najvišim standardima međunarodnog pravosuđa. Međunarodni sud nastoji da okonča sve postupke što ekspeditivnije moguće, uz obezbjeđivanje pravičnosti postupka i poštovanja prava optuženih" - dodao je on.
Predsjednik Tribunala je u obraćanju Savjetu bezbjednosti više puta pozivao na formiranje fonda za žrtve krivičnih djela koja spadaju u nadležnost Međunarodnog suda.
Na pitanje Srne da li je postignut bilo kakav napredak u vezi s tim i kolika je stvarna podrška za tu ideju u međunarodnoj zajednici i među njegovim kolegama pravnicima, sudija Robinson je odgovorio da se pravda "ne sastoji samo od kažnjavanja počinilaca, već da ima restorativnu ulogu za žrtve, time što obezbeđuje da one imaju konkretne resurse za ponovnu izgradnju svojih života", kao i da je uspostavljanje fonda - pitanje koje je za njega veoma važno.
Zamoljen da opiše nivo saradnje država bivše Jugoslavije sa Međunarodnim sudom i navede svoje glavne prigovore u vezi s nivoom saradnje, Robinson upućuje na ocjenu koju je u svom posljednjem obraćanju Savjetu bezbjednosti dao glavni tužilac Serž Bramerc.
"Glavno preostalo pitanje je hapšenje dvojice optuženih koji su u bjekstvu. Zajedno sa svim drugim državama članicama i države bivše Jugoslavije moraju intenzivirati svoje napore i privesti optužene koji su u bjekstvu Međunarodnom sudu što hitnije", zaključio je Robinson u intervjuu Srni.
Sudija Patrik Lipton Robinson (1944) sa Jamajke započeo je svoj drugi dvogodišnji mandat predsjednika Tribunala u novembru prošle godine, nakon što je odlukom stalnih sudija na vanrednoj plenarnoj sjednici ponovo izabran na tu funkciju.
Za predsjednika Haškog tribunala prvi put je izabran 4. novembra 2008. godine. Kao sudija Međunarodnog suda, Robinson radi od novembra 1998.
Karijeru je započeo kao diplomirani nastavnik engleskog jezika 1964. godine, a od 1966. je naredne tri decenije radio za Vladu Jamajke. Od 1968. do 1971. bio je državni tužilac u Kancelariji direktora Javnog tužilaštva. Od 1972. do 1998. kraće vrijeme je bio pravni savjetnik u Ministarstvu inostranih poslova, a zatim je radio kao državni tužilac, viši pomoćnik Glavnog tužioca, direktor Odeljenja za međunarodno pravo i zamjenik Glavnog pravobranioca u Odeljenju Glavnog tužioca.
Prije nego što je stupio na dužnost predsjednika Haškog tribunala, sudija Robinson je bio član Raspravnog vijeća tri, kom je i predsjedavao u brojnim predmetima, između ostalih, u predmetima protiv Slobodana Miloševića i Dragomira Miloševića.
U nekoliko predmeta bio je imenovan za sudiju Žalbenog vijeća, uključujući i Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu, u predmetu protiv Serombe. Pretresnom veću tri dodijeljen je i predmet protiv Radovana Karadžića, kojim sada predsjedava Robinsonov zamjenik, južnokorejski sudija O-Gon Kvon.
Sudija Robinson je advokat s pravom zastupanja pred višim sudovima, Middle Temple, Ujedinjeno Kraljevstvo. Diplomirao je engleski jezik, latinski jezik i ekonomiju na Univerzitetskom koledžu Zapadne Indije (London), diplomirao je pravo s najvišom ocenom na Univerzitetu u Londonu, a magisterij je stekao iz međunarodnog prava na King’s College, Univerzitet u Londonu, iz područja prava mora, prava vazduha, međunarodnih sporazuma i oružanog sukoba. Takođe ima certifikat Haške akademije za međunarodno pravo.
(Srna/MONDO)
