• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

"Mi u Njemačkoj kažemo: Bolje da razgovarate jedni s drugima, nego o drugima"

Kristijan Šmit u svom prvom televizijskom intervjuu u BiH nakon preuzimanja funkcije kazao je da je za rješavanje svih problema potrebno da političari ostanu za istim stolom, čak i kada je teško.

Šmit Izvor: FENA

Smatra da se samo tako može riješiti i blokada rada državnih institucija i Izborni zakon i drugi aktuelni problemi. Šmit je govorio o aktuelnoj situaciji u BiH, ali i planovima za budućnost.

Poručio je da trenutna blokada rada državnih institucija nikome ne donosi dobro.

"Blokade nikada ne doprinose uspjehu i ne donose dobro. U Njemačkoj se kaže: ‘Bolje da razgovarate jedni s drugima, nego da razgovarate o drugima’. Ko želi nešto pokrenuti, mora razgovarati da bi nešto potaknuo. Ne smijemo dopustiti da BiH na svom putu ka Evropskoj uniji doživi neuspjeh ili da zastajkuje na tom putu. Na ovaj put pozivam izabrane predstavnike države BiH”, rekao je Šmit.

Pročitajte i ovo

 On se prije nekoliko dana sastao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

"Predsjednik Srbije pozvao je visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH na zvaničan razgovor. Za budućnost BiH potrebno je razgovarati s glavnim gradovima u regiji i to je ono što ja radim. Važno je razgovarati i o pripremama za samit zapadnoevropskih zemalja, koji će biti održan u oktobru, kao i o poboljšanju privredne saradnje zemalja Zapadnog Balkana i to su bile teme o kojima smo razgovarali", rekao je Šmit.

On je u razgovoru odbacio kritike da se u svojim pogledima na izmjene Izbornog zakona svrstao na stranu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Poručio je kako odgovornost za rješenje pitanja izmjena Izbornog zakona nose domaći političari.

"Ja sam impresioniran koliko ‘čitača misli’ ima u regiji, jer te misli o kojima se izvještava i koje su, navodno, skrivene u mojoj glavi, uopšte nisu tu. Puno je bolje raditi na rješenju, na izmjenama Izbornog zakona koje, između ostalog, moraju uključivati borbu protiv izbornih prevara. Osim toga, mora se osigurati da se ispoštuju odluke Suda za ljudska prava u pogledu učešća Ostalih", rekao je Schmidt.

On je istakao kako se, iako je teško, mora sjesti za sto i naći zajedničko rješenje, jer to i jeste uloga politike.

"Evropska unija i međunarodna zajednica vrlo rado će u tome pomoći, međutim odgovornost za ovo leži kod odabranih predstavnika različitih stranaka i naroda u BiH", rekao je Šmit.

Kaže kako će raditi na tome da se poboljša situacija stanovnika u BiH, a ne političara.

Najvažnije je, kaže, da se poboljša kvaliteta života te dodaje kako se puno političke energije troši na neke druge stvari.

"Moraju se osigurati određeni pravni uslovi, osigurati vladavina prava, što će za neke biti neugodno, ali to je neophodno. Ja ću korisiti sve mogućnosti koje mi stoje na raspolaganju, na umrežavanju s Evropskom unijom, s raznim međunarodnim akterima, a mjerilo prema kojem ćemo mjeriti je li se situacija ovdje poboljšala je da li će u narednoj deceniji mladi ljudi reći – ‘da, rado živim ovdje, volim svoj život ovdje’. To je zadatak koji je pred nama, a koji nije lak i potrebna je podrška svih da bi se to osiguralo", rekao je Šmit, čiji izbor za visokog predstavnika, podsjećamo, nije verifikovan potrebnom procedurom u Savjetu bezbjednosti UN, pa njegov izbor ne priznaju Republika Srpska, Rusija i Kina.

Govoreći o mogućnosti zatvaranja OHR-a u perspektivi, Šmit je kazao kako ne postoji vremenski plan za to.

"Ne postoji neki vremenski plan u tom pogledu, samo postoji zadatak – da se dođe do toga da situacija dozvoli da se OHR, ali i zadatak koji on obavlja, zaključi i da se traže novi oblici saradnje. Želim da u političkom smislu upozorim da to ne znači da će se međunarodna zajednica nakon toga prestati zanimati za BiH jer previše su ljudi ovdje propatili. Zadatak ostaje, funkcionalnosti ostaju, samo možda na neki drugi način", rekao je Šmit.

Visoki predstavnik je dodao kako je stekao utisak da ljudi u Sarajevu, Banjojluci, Mostaru… žele isto – da žive zajedno i da mogu zajedno da se razvijaju.

(BHRT/Kliks)

pOV

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE