Savjet ministara Evropske unije (EU) usvojio je 12. decembra zaključke o proširenju, bez preporuka o otvaranju pristupnih pregovora sa Ukrajinom, Moldavijom i Bosnom i Hercegovinom, te dodjeli statusa kandidata za Gruziju.
Raspravu i moguću odluku o ovim pitanjima Savjet ministara je prepustio šefovima država i vlada EU koji će zasjedati 14. i 15. decembra u Briselu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Radi se o ključnoj nedjelji i najvažnijim sastancima i odlukama kada je u pitanju proširenje, u posljednjih 20 godina.
Stavovi se uvijek usaglašavaju na nivou ministara za evropska pitanja, a formalnu odluku donose lideri EU na redovnom sastanku.
U svjetlu realne prijetnje da bi Mađarska mogla blokirati odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i nakon maratonskih sastanaka ambasadora iz država EU, iz nacrta zaključaka koji bi trebalo da usvoje ministri, uklonjene su rečenice koje se odnose na odluke o otvaranju pristupnih pregovora.
Bosna i Hercegovina najveća nepoznanica
Najveća nepoznanica se odnosi na formulaciju odluke o BiH.
Evropska komisija je u novembru uslovno preporučila otvaranje pristupnih pregovora sa BiH, kada ta država ispuni kriterijume za članstvo.
Za razliku od BiH, Ukrajina i Moldavija imaju jasnu pozitivnu preporuku.
U prvim nacrtima zaključaka odluka o BiH je takođe bila uslovna, uz čekanje da BiH ispuni sve uslove.
S druge strane, rečenice koje su se odnosile na Ukrajinu i Moldaviju imale su jasnu preporuku liderima da odobre otvaranje pregovora o članstvu za ove dvije zemlje.
U dva posljednja nacrta, među kojima je jedan usaglašen u noći između 11. i 12. decembra, uklonjene su preporuke za sve tri zemlje i navodi se da će se o ovim pitanjima raspravljati na predstojećem samitu EU.
Shodno tome, ostaje nejasno da li će BiH dobiti jasnu ili uslovnu preporuku. Austrija, na primjer, insistira da EU odluči isto za sve tri države.
“Mi samo želimo da vidimo jasan i pošten pristup prema svim budućim članicama. A kada je u pitanju proces pristupanja, onda vidimo da postoje različiti standardi kada su u pitanju Ukrajina i Moldavija i kada je u pitanju BiH. Zato želimo da ih vidimo u istom brodu. Ako postoji politička strateška odluka da se počnu pristupni pregovori s Ukrajinom i Moldavijom, onda bi trebalo da počnemo pregovore i sa BiH”, izjavila je uoči sastanka austrijska ministarka za evropska pitanja Karoline Edtstadler.
Hrvatska takođe podržava austrijski stav. Ministarka za evropska pitanja Andreja Metelko Zgombić je uoči sastanka izjavila da Hrvatska snažno podržava proširenje zbog svoje transformativne moći. To je razlog, kako je navela, zbog čega Zagreb smatra da treba odobriti otvaranje pristupnih pregovora sa Ukrajinom, Moldavijom i BiH.
“Sve ove zemlje imaju različite izazove, ali svaka je na svoj način napravila izuzetan napredak. Moramo da im pošaljemo snažnu političku poruku i omogućimo da se krene napred prema otvaranju pristupnih pregovora. I potom će otvaranje pojedinih poglavlja zaista biti zasnovano na zaslugama”, izjavila je Metelko Zgombić uoči početka sastanka ministara.
(Mondo)
