• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

UIO: Dobijaju 7.200 KM po sjednici!

Pojedini članovi Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH inkasiraju nevjerovatnih 7.200 KM po sjednici!

 UIO: Dobijaju 7.200 KM po sjednici! Izvor: MONDO

Članovi Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine iz reda eksperata imaju mjesečnu naknadu od tri prosječne plate u Upravi ili 3.600 KM. To znači da će oni u 2011. zaraditi 43.200 maraka, bez obzira na to što revizori pozivaju na se odredi nova, razumna cifra.

Budući da UO godišnje zasjeda prosječno svakog drugog mjeseca, statistika govori da ovi članovi inkasiraju nevjerovatnih 7.200 KM po sjednici. Umjesto da se smanjuju, cifre su sve veće, zbog porasta prosječne plate u Upravi. Po podacima revizora, u 2010. je održano samo šest sjednica UO, što znači da je za svaku od njih ekspertima iz entitetima i BiH isplaćeno po 7.120 maraka, jer im je mjesečna naknada iznosila 3.560 KM, piše "EuroBlic".

Ovakva plata trenutno je privilegija Vladimira Trifkovića eksperta Vlade RS, Ismeta Suljendića eksperta Savjeta ministara BiH i Šefike Hafizović iza koje stoji Vlada Federacije BiH. Apsurdno je da su primanja članovima Upravnog odbora garantovana odlukom koju je 2004. donio pa 2007. izmenio taj isti UO. Poređenja radi, oni trenutno za mjesec zarade 4,5 prosječne plate u RS ili više od 11 prosečnih penzija u Srpskoj.

Na ove astronomske iznose upozorila je i Glavna služba za reviziju institucija BiH, koja je UIO posljednji put dala mišljenje "s rezervom". Revizori pozivaju da se ispitaju naknade članovima UO i posmatračima, imajući u vidu broj održanih sjednica UO, kao i aktuelni finansijsku situaciji u BiH.

"Budući da UO odlučuje o pravima svojih članova, kroz donošenje odluke o naknadama, trebalo bi razmotriti mogućnost da o navedenim pitanjima ubuduće odlučuje Savjet ministara kojem UO odgovara za svoj rad", navodi se u revizorskim preporukama.

Ali, na ove preporuke nadležni u BiH i dalje su gluvi. Ministar finansija BiH i predsjedavajući Upravnog odbora UIO Dragan Vrankić poručio je da ne može ništa da kaže "jer se nalazi u inostranstvu". Pomoći nije bilo ni od njegove portparolke Ljerke Bojić, koja nas je uputila u UIO BiH. Međutim, u Upravi kažu da su naknade pitanje za predsjedavajućeg UO i da je direktor UIO samo posmatrač u Odboru.

Ekspert iz RS Vladimir Trifković priznaje da je znao kolike su naknade za rad u UO i da mu je to bio stimulans kada se prijavljivao na konkurs. On kaže da sjednice Odbora nisu česte, ali da se članovi - eksperti sastaju mnogo češće i da rade na veoma obimnim materijalima.

"Imamo previše obaveza. Ko to posmatra sa strane, možda i ne vidi. Nemamo ostale nakande, poput plaćenog prevoza, a često se sastajemo na različitom lokacijama pa su i troškovi veliki. S druge strane, posmatrači u UO imaju mnogo manje posla od nas. One su uglavnom pasivni na sjednicama, osim kada su u pitanju interesi institucije koju predstavljaju", kaže Trifković. On je uvjeren da je ideja o smanjenju naknada članovima UO potekla iz FBiH, kako bi se na taj način Odbor razvodnio, ili čak ukinuo nakon odluke o poravnanju prihoda između FBiH i RS.

"Možda bi neki željeli da nam daju novac onako kao oni misle, kako bi na taj način destimulisali kandidate za UO. Naše naknade sada su mnogo iznad naknada za rad u odboru nekog preduzeća. Mnogima predstavljamo problem, jer su stvari u UO postavljene na svoje mjesto", zaključuje Trifković.

Njegove kolege, Ismet Suljendić i Šefika Hafizović juče nisu odgovarali na pozive.

Ekonomista Aleksa Milojević poručuje da u ovakvoj situaciji nema nikakvog opravdanja za visoka primanja u UO.

"Živimo u vremenu u kome je vlast, i sve što je oko nje, potpuno odvojena od naroda i privrede i uopšte ne zavisi od svog rezultata. Što je privredi i narodu gore, to je vlasti bolje jer su našli odvojene finansijske izvore koji ne zavise od dohotka u privredi ni od standarda stanovništva. To su zaduženja. Radi se o tipično kolonijalnoj privredi i društvu", kaže Milojević.

(MONDO)

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE