Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da je činjenica da je Sud BiH donio presudu na osnovu odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita, a ne na osnovu zakona koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH, čime je izvršio čin državnog udara.
Takođe je to čin potpunog urušavanja ustavnog poretka BiH, te parlament Srpske odbacuje i ne prihvata sve odluke Šmita, piše u prijedlogu zaključaka u vezi sa informacijom o rušenju Ustava BiH - mjere i zadaci radi očuvanja Ustava BiH.
Narodna skupština smatra ništavim sve odluke organa koji nisu definisani Ustavom BiH, samim tim i Suda BiH, piše u prijedlogu zaključaka u vezi sa informacijom o kojoj danas raspravljaju narodni poslanici Republike Srpske.
"Narodna skupština Republike Srpske konstatuje da je odlukom Suda BiH da presuđuje na osnovu odluke koju je nametnuo pojedinac, legalizovano dvovlašće na nivou BiH i srušen ustavni poredak. Stoga predstavnici Republike Srpske smatraju bespredmetnim učešće u radu Parlamentarne skupštine BiH do trenutka donošenja odluke Ustavnog suda BiH kojom će se definisati ko je zakonodavac u BiH. Jedna zemlja, a dva zakonodavca suprotni su svim međunarodnim pravnim normama", piše u prijedlogu ovog dokumenta.
Prema ovom dokumentu, Narodna skupština Republike Srske traži od Pravobranilaštva Republike Srpske da zbog organizovanja, planiranja i pripremanja krivičnih djela protiv ustavnog uređenja podnese krivičnu prijavu protiv svih tužilaca Tužilaštva BiH i sudija Suda BiH koji su postupali po nametnutoj odluci, a krivična prijava biće predata Tužilaštvu FBiH i Tužilaštvu Republike Srpske.
"Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Vladu Republike Srpske da pripremi i uputi u Narodnu skupštinu zakone kojima će regulisati djelovanje svih organa koji nisu definisani Ustavom BiH na teritoriji Republike Srpske", piše u prijedlogu zaključaka.
U ovom prijedlogu Narodne skupštine najoštrije je osuđeno postupanje Tužilaštva BiH prema narodnim poslanicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske zbog postupaka koje vrše u okviru njihovih dužnosti, a koje za krajnji cilj imaju zastrašivanje i političko neutralisanje.
"Narodna skupština Republike Srpske ne dozvoljava ulazak predstavnika Tužilaštva BiH i drugih organa koji postupaju po njihovim naredbama u prostorije Narodne Skupštine Republike Srpske", navedeno je u prijedlogu zaključaka.
PRIJEDLOG ODLUKE U MJERAMA: NSRS ĆE DONIJETI ZAKON KOJIM ĆE OGRANIČITI DJELOVANJE SUDA I TUŽILAŠTVA BIH
Narodna skupština Republike Srpske odbacuje postupak pred Sudom BiH protiv institucija Republike i donijeće zakon kojim će ograničiti bilo kakvo djelovanje i postupanje Tužilaštva i Suda BiH, Sipe i Obe, kao vanustavnih institucija na području Srpske, piše u prijedlogu odluke o mjerama i zadacima proisteklim iz neustavnih odluka i postupaka vanustavnih institucija BiH.
Prema prijedlogu odluke, Narodna skupština Republike Srpske odbacuje postupak pred Sudom BiH protiv predsjednika Republike Milorada Dodika zbog potpisivanja ukaza o proglašenju zakona koje je u okviru svoje ustavne nadležnosti donijela ova skupština kao najviši organ strane potpisnice svih 11 aneksa Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
Prijedlogom odluke Narodne skupštine, odbija se i postupak pred Sudom BiH protiv vršioca dužnosti direktora JU "Službeni glasnik Republike Srpske" Miloša Lukića, zbog objavljivanja zakona koji su proglašeni na osnovu Ustava Srpske, jer su obojica u obavljanju svojih dužnosti postupali u skladu sa Ustavom Srpske i Zakonom o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske.
Narodna skupština odbacuju i ne prihvataju sve radnje koje su u ovom postupku sproveli Tužilaštvo i Sud BiH, kao neustavne, nezakonite i suprotne međunarodnom pravu, navedeno je u prijedlogu odluke.
"Presuda donesena ovom u predmetu ne proizvodi bilo kakve pravne posljedice, a iz razloga što je zasnovana na protivpravnom djelovanju njemačkog državljanina Kristijana Šmita", piše u predloženoj odluci.
Ovim prijedlogom, parlament Srpske odbacuje sve radnje, postupke, odluke, kao i sve druge akte Šmita koji nije imenovan za visokog predstavnika za BiH u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, i to po dva osnova.
"Republika Srpska kao strana potpisnica Aneksa 10, aktom Narodne skupštine od 10. marta 2021. godine je odbila postavljenje bilo kog novog visokog predstavnika nakon ostavke Valentina Incka. Savjet bezbjednosti UN je odbio potvrditi Šmita kao visokog predstavnika koga je na prijedlog NJemačke navodno imenovala grupa ambasadora nekoliko zemalja koji su akreditovani u Sarajevu, koji su time miješajući se u unutrašnja pitanja BiH kao zemlje domaćina, grubo prekršili Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima. U skladu sa navedenim, postupanje po osnovu akata subjekta koji nije legalno izabran za visokog predstavnika za BiH, koji nadalje nema nikakva ovlašćenja po osnovu međunarodnog prava, proptivpravno je, te su sva njegova pismena, ništava i pravno neobavezujuća za bilo koga", piše u prijedlogu ovog dokumenta.
U ovom dokumentu je navedeno da visoki predstavnik, kao stranac i pojedinac, i kao punomoćnik i pomagač strana potpisnica, Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma nije dobio izvršna ovlašćenja, a pogotovo nije dobio zakonodavna ovlašćenja, jer bi to bilo u suprotnosti sa Ustavom BiH prema kome je "BiH demokratska država koja funkcioniše u skladu s vladavinom prava i ima slobodne i demokratske izbore".
"Republika Srpska će dosljedno, poštujući član 3.3 Aneksa četiri Dejtonskog sporazuma, odnosno Ustava BiH, po kojoj će se `entiteti i svi njihovi dijelovi u potpunosti pridržavati Ustava BiH, koji ima prednost nad onim odredbama zakona BiH, kao i ustava i zakona entiteta koje nisu u skladu s njim`, donijeti zakon kojim će ograničiti bilo kakvo djelovanje i postupanje Tužilaštva BiH, Suda BiH, Agencije za istrage i zaštitu i Obavještajno-bzbjednosne agencije BiH, kao vanustavnih institucija na području Republike Srpske", navedeno je u prijedlogu odluke.
Ovim prijedlogom se zadužuje Vlada Republike Srpske da obezbijedi materijalno-tehničke uslove za preuzimanje u institucije Republike Srpske svih predstavnika srpskog konstitutivnog naroda i predstavnike Srpske na nivou BiH kao i svih zaposlenih iz reda srpskog naroda u zajedničkim institucijama BiH.
"Do donošenja zakona kojim se reguliše rad vanustavnih institucija BiH i pratećih propisa, ne priznaje se djelovanje ovih institucija na teritoriji Republike Srpske", piše u prijedlogu odluke.
Republika Srpska poziva FBiH, kao drugu stranu potpisnicu Aneksa četiri, da se u roku od 30 dana izjasni o vraćanju na dosljednu primjenu Ustava BiH kao međunarodnog ugovora. Republika Srpska će se u istom roku izjasniti o odgovoru Federacije BiH.
"U slučaju da se FBiH ne izjasni o doslednoj primjeni Aneksa četiri Dejtonskog sporazuma, odnosno Ustava BiH, Republika Srpska će, kao strana ugovornica, preduzeti korake u skladu sa Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora i drugim aktima međunarodnog prava", piše u ovom dokumentu.
Tačkom devet prijedloga odluke se obavezuju svi organi i institucije Republike Srpske, kao i svi predstavnici Republike Srpske u organima na nivou institucija BiH na striktno poštovanje ove odluke, koja će stupiti na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".
