Sud BiH je tokom 2011. godine osudio 33 osobe za ratne zločine u BiH na ukupno 436 godina zatvora.
Krivice je oslobođeno četvoro optuženih za zločine u Kazneno-popravnom domu "Kula" u Istočnom Sarajevu i u Zvorniku.
Najveća kazna izrečena je Miloradu Trbiću zbog zločina u Srebrenici. Bivši pomoćnik načelnika za bezbjednost Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske osuđen je na 30 godina zatvora.
Najniža pravosnažna kazna izrečena je Šefiku Aliću, nekadašnjem pomoćniku komandanta za bezbjednost u bataljonu "Hamze" pri Petom korpusu Armije BiH, koji je osuđen na 10 godina zatvora zbog zločina počinjenih 1995. na području Bosanske Krajine.
Pred Odjeljenjem za ratne zločine Suda BiH doneseno je 30 presuda, od kojih je devet još nepravosnažno. Na osnovu sporazuma o priznanju krivice, osam osoba je osuđeno na ukupno 70 godina zatvora, objavila je Balkanska istraživačka mreža u BiH /BIRN/.
U ovoj godini podignuta je i prva optužnica zbog lažnog svjedočenja na suđenju za ratne zločine te zbog otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka u jednom magazinu, kao i prva optužnica protiv žene zbog ratnog zločina počinjenog u Odžaku.
Iz SAD su pravosuđu BiH izručeni Edin Džeko i Rasema Handanović, koji su osumnjičeni za ratni zločin počinjen u Konjicu, dok je Švedska izručila Zemira Kovačevića zbog sumnje da je počinio zločine u Sijekovcu kod Broda.
Na zahtjev Suda BiH raspisana je i međunarodna potjernica za Veliborom Bogdanovićem, koji se nije pojavio na izricanju prvostepene presude kojom je osuđen na šest godina zatvora zbog silovanja i zatvaranja civila na području Mostara tokom 1993. godine.
Sud BiH je tokom ove godine donio ukupno 31 presuda za ratne zločine, među kojima je 12 prvostepenih, 11 drugostepenih i osam sporazuma o priznanju krivice.
Apelaciono vijeće je donijelo pet odluka kojima se ukidaju prvostepene presude i nalaže ponovno suđenje. Završena su četiri obnovljena suđenja, a kazne su za neke optužene ostale iste, a za neke su smanjene.
Nepravosnažnim presudama pred ovim sudom 12 osoba je osuđeno na 128 godina zatvora za zločine počinjene u Sarajevu, Mostaru, Bugojnu, Kalinoviku, Kotor Varoši, Doboju, Konjicu i Srebrenici.
Najveća nepravosnažna kazna izrečena je Slavku Periću, bivšem pomoćniku komandanta za bezbjednost Prvog bataljona Zvorničke brigade, koji je osuđen na 19 godina zatvora. Istom presudom osuđen je na 16 godina zatvora i Momir Pelemiš, bivši zamjenik komandanta Prvog bataljona Zvorničke brigade, zbog pomaganja pri činjenju genocida u julu 1995. u Srebrenici.
Najmanja nepravosnažna kazna izrečena je Slavku Laloviću, bivšem pripadniku rezervnog sastava SJB-a Kalinovik, koji je osuđen na pet godina zavora "zbog primjenjivanja mjera terora i zastrašivanja" civila zatočenih u Osnovnoj školi "Miladin Radojević" u Kalinoviku, gdje je radio na obezbjeđenju zatvora.
Tužilaštvo BiH je ove godine podiglo 25 optužnica za ratne zločine protiv 40 osoba. Jedna od optužnica je i protiv Albine Terzić, koja je prva žena optužena za ratne zločine. Terzićeva je kao pripadnica Vojne policije HVO-a optužena za nečovječno postupanje prema civilima srpske nacionalnosti, koji su bili nezakonito zatv
