Sa kandidatom SDS-a Blanušom razgovarali smo o njegovom ulasku u politiku, trenutnom stanju u Srpskoj, odnosu prema visokom predstavniku i ulozi opozicije u sadašnjoj institucionalnoj krizi.
Kandidat Srpske demokratske stranke za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša kaže da političko iskustvo nije nužno prednost, već da građanima treba neko ko razumije njihove svakodnevne probleme.
U razgovoru za Mondo ističe da je Republika Srpska u institucionalnoj krizi, te da opozicija mora djelovati jedinstveno. Blanuša poručuje da želi da politiku vrati osnovnim vrijednostima - poštenju, radu i odgovornosti.
Zašto bi građani dali povjerenje upravo Vama, a ne kandidatima koji su godinama u vrhu vlasti? Da li je danas prednost biti politički neokaljan kandidat bez afera?
"Građani godinama biraju političare koji su dugo na sceni, pa se s pravom treba zapitati koliko su zadovoljni njihovim radom i šta su konkretno učinili za Republiku Srpsku. Možda je došlo vrijeme da se pojavi neko drugačiji – neko ko nije tipični političar, već čovjek koji živi sa narodom, razumije njegove probleme i zna kako izgleda svakodnevni život u Srpskoj.
U razgovoru s rukovodstvom i Glavnim odborom SDS-a postignuta je saglasnost da budem kandidat upravo zbog toga – jer nisam prepoznatljivo političko lice, ali jesam profesionalno ostvaren i poznat u svom poslu, i u zemlji i van njenih granica. Smatram da Srpskoj treba nova energija i svjež pristup, a ne ista lica koja se godinama smjenjuju u foteljama“.
Šta vas je motivisalo da prihvatite kandidaturu?
"Prijedlog da budem kandidat bio je neočekivan, ali nakon razgovora unutar stranke došlo se do ideje da na ovim izborima ponudimo nekog ko nije klasičan političar. Živim život običnog čovjeka i zato mogu bolje razumjeti svakodnevne potrebe građana.
Predsjednik Republike Srpske je, naravno, samo jedna od institucija.
Zajedno s Vladom i Narodnom skupštinom, njegov zadatak je da doprinese stabilnosti, boljoj ekonomiji i investicijama. To znači stvaranje uslova za povećanje plata, poboljšanje kvaliteta života i zaustavljanje negativnih demografskih trendova i migracija“.
Kao profesor Elektrotehničkog fakulteta, kako svoje akademsko iskustvo možete primijeniti u političke svrhe?
"Inženjeri su po prirodi pragmatični. Svaki nosilac funkcije, bilo da je ministar ili direktor preduzeća, mora imati stručnost, znanje, rezultate u radu, ali i ljudske kvalitete, prije svega poštenje. To su osnovni kriteriji za obavljanje funkcije.
Važna je i vizija – šta treba postići i koje korake poduzeti.
Prevedeno na inženjerski jezik: prvo analiziramo stanje resursa i prihoda, zatim postavljamo ciljeve i mjere (indikatore) kako pratimo napredak. Takav sistem, koji funkcioniše u privatnim kompanijama, može se primijeniti i u upravljanju javnim resursima“.
Opozicija u RS je na prethodnim izborima bila neujedinjena, a među liderima poput Stanivukovića, Vukanovića i Trivić često su postojale nesuglasice. Sada se najavljuje i novi politički pokret predvođen predsjednikom PDP-a. Šta ovo govori o stanju opozicije i kako planirate obezbijediti jedinstvo i podršku svih aktera?
"Na prvoj konferenciji za medije, kada je objavljena moja kandidatura, rekao sam da ću nastojati da obezbijedim podršku svih opozicionih stranaka. Načelno postoji dogovor sa Narodnim frontom i Listom za pravdu i red, ali sam siguran da ću uspjeti i sa Draškom Stanivukovićem i PDP-om. Cilj je da cijeli opozicioni blok stane iza jednog kandidata, što bi bio snažan pokazatelj jedinstva prije ulaska u finale i predizbornu kampanju.
Republika Srpska trenutno nema predsjednika i institucije moraju da funkcionišu. Opozicija treba da djeluje i pokaže da neće podržavati postojeće stanje. Ako se stranka smatra opozicionom, mora težiti promjenama.
Očekujem podršku i PDP-a. Bez obzira na stavove opozicionih stranaka i rukovodstva, konačnu odluku o rezultatu izbora donose građani Republike Srpske. Njihov izbor je da li im odgovara trenuto stanje ili su za promjene.
Što se tiče novog opozicionog pokreta, nemam potrebu da zauzimam stav. To je pravo političkih subjekata da se organizuju i povezuju. Ako smatraju da je to dobro, nemam ništa protiv“.
Da li će biti sastanak sa PDP-om?
"Nije bio još zvanični sastanak i očekujem da će on biti u toku ove sedmice".
SNSD je najavio da neće učestvovati na izborima, pa je ubrzo istakao svog kandidata. Kako to tumačite?
"To je bilo očekivano. Onog trenutka kada je CIK raspisao izbore, znao sam da će SNSD izaći. Sve između je bilo čisto političko taktiziranje i pokušaj podizanja rejtinga stranke i kandidata".
Da li očekujete najavljeni referendum u Srpskoj?
"Ne vidim da bi takav referendum imao bilo kakav smisao za građane. To je, po mom mišljenju, samo način da se podignu tenzije i politički poeni. Građani od toga neće imati nikakvu korist."
Nedavno je Miloradu Dodiku oduzet mandat zbog osporavanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita. Kakav je vaš stav o ulozi visokog predstavnika u BiH i da li međunarodna intervencija u unutrašnja pitanja RS ugrožava ili doprinosi njenoj političkoj stabilnosti?
"Volio bih da o tome više govore pravni stručnjaci. SDS je još od rata i kasnije najbolje osjetio posljedice međunarodnog intervencionizma, i zbog toga imamo jasan stav. Da smo u proteklih dvadeset godina gradili demokratski dijalog između Srpske i Federacije, donosili zakone kroz dogovor i parlamentarnu proceduru, danas bi i međunarodna zajednica rekla: 'Oni mogu sami, nema potrebe za visokim predstavnikom'. Nažalost, svaki put kad se približe izbori, vraćamo se podizanju tenzija, a životni problemi građana ostaju po strani".
SDS je imao burnu godinu od hapšenja bivšeg predsjednika, njegove ostavke i unutrašnjih podjela. Kako mislite da su ove interne krize uticale na kredibilitet stranke i koje korake planirate da SDS stabilizujete pred izbore?
„SDS je prava demokratska stranka i sasvim je normalno da unutar nje postoje različita mišljenja i neslaganja oko rješavanja određenih pitanja, organizacije i stranačkih procesa. To je prirodno. Ono što je važno je da, kada organi stranke – Predsjedništvo, Glavni odbor ili Skupština – donesu odluku, svi članovi te odluke poštuju.
Trenutni primjer pokazuje da unutar SDS-a postoje različita mišljenja o unutrašnjim procesima, ali kada je potrebno pokazati jedinstvo, naročito po pitanjima važnim za Republiku Srpsku, stranka javno i praktično pokazuje tu koheziju. Do vanrednih izbora stranka će djelovati jedinstveno i pružiti punu podršku. Nakon izbora slijede dalje faze u stranci, uključujući Skupštinu i izbor novog predsjednika“.
Zašto ste prvi intervju dali za medije u Federaciji BiH, što su vam neki zamjerili?
"Ne vidim da je to bio neki kiks. Prvi pozivi su mi došli iz federalnih televizija i medija. S druge strane, tog dana kada je objavljena kandidatura najveće opozicione stranke, koja će najvjerovatnije podržati ostale opozicione stranke za predsjednika RS, bilo bi prirodno da naša državna televizija traži izjavu. Toga nije bilo, čak ni do danas niko mi se nije obratio iz RTRS-a, pa ne znam kada će ili hoće li uopšte.
To pokazuje određene devijacije u našem društvu. Ne vidim problem što sam dao izjavu federalnim medijima, jer ne pričam jednu priču za federalne medije, a drugu za medije čije je sjedište u RS, Riječ je o istoj priči, istom gledanju i istim shvatanjima. Nakon toga dao sam i druge izjave, gostovao u emisijama i podkastima medija sa sjedištem u RS“.
Koji bi bili vaši ključni politički i ekonomski prioriteti?
"To je osjetljivo pitanje i ne želim da ulazim u preuranjenu kampanju. S mog aspekta, politički prioritet je stabilnost Republike Srpske, da nema unutrašnjih blokada i podjela, te da se smanji izolacija prema relevantnim međunarodnim faktorima. Potrebno je uvesti kulturu dijaloga i dogovora, kako unutar Srpske, tako i s partnerima u Federaciji.
Ekonomski prioriteti uključuju poboljšanje investicionog okruženja i rješavanje problema u javnim preduzećima, uz aktivnosti koje će podići kvalitet života građana".
Kako ocjenjujete trenutnu političku klimu u Srpskoj?
"Po svojoj prirodi ne volim se baviti tim stvarima, posebno kad su u pitanju političke stvari. Smatram da su stručna i specifična pitanja najbolje da rješavaju eksperti u tim oblastima. Ako je riječ o pravnim pitanjima i nadležnostima, trebaju raspravljati pravnici. Za zdravstvo, ljekari, a za elektroenergetski sektor, ja i moje kolege inženjeri. Nije dobro da svako bude „stručnjak za sve“, jer to vodi ka nesređenom stanju u sistemu".
Može li se za godinu dana mandata postići vidljiv rezultat?
„U periodu mandata građani sami osjete da li se događaju pozitivne promjene. Važno je da Republika Srpska bude stabilna, da njeneinstitucije funkcionišu, da izađemo iz trenutne blokade i da se poboljša klima sa međunarodnim partnerima, uz pokretanje odgovorajućih ekonomskih reformi.
Posebno je važna uloga četvrtog stuba vlasti – sudstva. Trenutno imamo nedovršene slučajeve krupne korupcije, što predstavlja veliki problem. Iako predsjednik direktno ne može uticati na rad sudstva, potrebno je aktivirati mehanizme koji će poboljšati stanje.
Takođe, predsjednik treba da utiče na moral u društvu. Danas se kriminal, korupcija i bahatost često tolerišu, dok su prave vrijednosti, znanje, rad i poštenje, potisnute. Mladima je praktično uskraćena šansa kroz konkursne procedure, a odgovornost za obavljanje javnih funkcija gotovo da ne postoji. Sve ove pojave negativno utiču na javni sektor i traže hitnu reakciju i promjene".
Pogledajte cijeli intervju:
(MONDO)
