U javnosti Republike Srpske ponovo se otvorila rasprava o tome koliko digitalne tehnologije utiču na djecu i da li je vrijeme za uvođenje strožijih ograničenja.
Pitanje bezbjednosti maloljetnika na internetu posljednjih godina postaje prioritet mnogih država, a region prati globalne trendove koji upozoravaju na opasnosti pretjerane izloženosti ekranima, društvenim mrežama i mobilnim telefonima.
U takvom kontekstu, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je danas da bi Republika Srpska trebalo da razmotri donošenje mjera koje bi ograničile korišćenje društvenih mreža mlađima od 16 godina i uvele zabranu upotrebe mobilnih telefona u školama.
Dodik je istakao da postoje sve ozbiljniji dokazi da digitalna zavisnost narušava mentalno zdravlje djece, podstiče vršnjačko nasilje, slabi koncentraciju i mijenja ponašanje. Prema njegovim riječima, ovo pitanje prevazilazi dnevnu politiku i predstavlja izraz odgovornosti društva prema mladima.
Dodik je poručio da Republika Srpska mora biti mjesto gdje djeca rastu sigurno, usmjereno i bez pritiska digitalnog haosa koji im mijenja ponašanje, navike i sliku o sebi.
"Zato pozivam sve društvene aktere da daju podršku i predlože najbolja rješenja. Moramo vratiti autoritet u škole, mir u učionice i sigurno djetinjstvo naše djece", naglasio je Dodik.
U više zemalja posljednjih godina jačaju inicijative za ograničavanje digitalne izloženosti djece, pa tako i u Republici Srpskoj ova tema dobija sve više pažnje. Stručnjaci iz oblasti obrazovanja i mentalnog zdravlja već duže vrijeme upozoravaju da prekomjerna upotreba društvenih mreža utiče na razvoj djece i adolescenata, te da škole širom svijeta traže modele kako da se izbore sa padom koncentracije, agresijom i digitalnom zavisnošću.
Takvi prijedlozi postaju naročito aktuelni nakon međunarodnih studija koje su pokazale da djeca mlađa od 16 godina imaju najviše posljedica od ranog i nekontrolisanog pristupa internetu.
Slične mjere već su uvedene u Australiji, koja je postala jedna od prvih država u svijetu sa jasnim pravilima o ograničavanju pristupa društvenim mrežama za maloljetnike. Australijska vlada uvela je verifikaciju starosne dobi i stroža pravila za upotrebu platformi, a pojedine savezne države, poput Viktorije i Nju Saut Velsa, uvele su potpunu zabranu mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama.
Ove politike predstavljene su kao pokušaj zaštite djece od cyber nasilja, manipulacije sadržajem i pada akademskog uspjeha, a rezultati pilot-programa pokazali su smanjenje vršnjačkog nasilja i bolje ponašanje učenika tokom nastave.
Dosadašnja iskustva iz zemalja koje su uvele slične mjere pokazuju da određeni rezultati postoje: australijske škole bilježe manje ometanja nastave, manje slučajeva vršnjačkog nasilja preko interneta i veći fokus učenika na časovima.
Slično je i u državama koje su uvele ograničenja pristupa društvenim mrežama za mlađe tinejdžere, gdje se primjećuje usporavanje razvoja digitalne zavisnosti i bolja kontrola vremena provedenog online. Ipak, stručnjaci naglašavaju da ove mjere nisu čarobno rješenje i da uspjeh zavisi od šireg okvira – uključivanja roditelja, edukacije nastavnika i jasne podrške zajednice.
Zato će i eventualno uvođenje ovakvih pravila u Republici Srpskoj zahtijevati pažljivo planiranje i realna očekivanja. Zakonske zabrane mogu ublažiti dio problema, ali ne mogu zamijeniti odgovoran odnos odraslih prema djeci, niti stvoriti zdrav digitalni ambijent bez dodatnih ulaganja u edukaciju i mentalno zdravlje.
Ostaje otvoreno pitanje koliko će društvo biti spremno da ove mjere sprovede dosljedno, ali i da se suoči sa činjenicom da nijedna zabrana ne može u potpunosti nadomjestiti ulogu koju u odrastanju imaju porodica, škola i zajednica.
