Uoči obilježavanja 26. aprila - Međunarodnog dana djevojčica u IKT-u, posvetili smo se temi - Zašto ima malo žena inženjera?
Mondo je pitao korisnike "Zašto su žene manjina u nauci, tehnologiji i IKT-u?" , a najviše njih misli da je to zbog nedostatka samopouzdanja - čak 38,36 odsto (173) , dok su ostali glasali - Zato što je to "muški posao" 23,73 osto (107) , a 37,92 osto(171) misli da su glavni razlog za to vladajući društveni stereotipa i predrasude.
Muškarci još prednjače u tzv. STEM polju rada, odnosno nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici, ali nije riječ o nekakvoj urođenoj sklonosti prema tehnologiji, jer istraživanja pokazuju da se interes za nauku pokazuje već u djetinjstvu nezavisno od pola.
Iako djevojčice u školama slušaju više matematičkih predmeta i dobivaju bolje ocjene od dječaka, u formativnim godinama mladim djevojkama, nažalost, samopouzdanje padne i to upravo zbog toga što ih okolina ubjeđuje da ove discipline nisu za žene. Naše stručne sagovornice u priči pokušale su da odgovore zašto je situacija takva.
Portparolka Gender centra za jednakost i ravnopravnost polova Vlade Republike Srpske, mr Dijana Tepšić, kaže da korijen ovog problema leži u predrasuduma i stereotipima koji otežavaju dostizanje suštinske ravnopravnosti polova u svim oblastima života i rada pa tako i u oblasti nauke, tehnologije, inovacija i informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT).
Svjetska i naša istraživanja pokazuju da tokom osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja djevojke postižu vidno bolje rezulatate od mladića, a svjetska istraživanja pokazuju da su djevojke i djevojčice nadarene i za tehnička zanimanja i profesije, ali se zbog pritiska vladajućih društvenih stereotipa i predrasuda da za žene nije nauka, tehnologija, inovacije i informaciono-komunikacione tehnologije, radije odlučuju za neke druge profesije u društvenim oblastima.
Dijana Tepšić dodaje da je teško govoriti o konkretnom procentu broja zaposlenih žena inženjera u RS jer ne postoje zvanični podaci za RS o broju žena koje su po struci inženjerke u tehničkim, tehnološkim i IKT oblastima ili rade u navedenim oblastima.
"Svjetski podaci pokazuju da je samo 20 odsto žena globalno zastupljeno u tehničkim, tehnološkim, inovacionim i IKT oblastima. Gender centar Vlade RS prema nekim dosadašnjim saznanjima pretpostavlja da i kod nas slika nije ništa bolja. S obzirom na to da nema zvaničnih podataka za RS razvrstnih po polu u ovim posebnim navedenim oblastima. Gender centar je izradio upitnike za sve institucije i upravne organizacije na nivou javne uprave RS, kao i upitnike za sve IKT kompanije u RS. Trenutno je u toku prikupljanje i analiza dostavljenih podataka sa terena, tako da će javnost uskoro biti obavještena o analizi stanja ravnopravnosti polova u IKT-u, dakle koliko žena i muškaraca radi na poslovima IKT-a, kao klasifikacija žena i muškaraca na poslovima IKT-a prema završenoj stručnoj spremi".
Zanimljivo mišljenje o ovoj temi ima i doc. dr Milica Tepšić, načelnica Odjeljenja za kancelarijsko poslovanje Ministarstva uprave i lokalne samouprave Vlade RS. Kroz istoriju tehnološka industrija nije bila pretjerano naklonjena ženama.
Pristup novim tehnologijama, takođe, predstavlja veću barijeru za žene, jer su one češće nego muškarci na mjestima koja nemaju veze sa novim tehnologijama, nemaju mogućnosti za obuku za korišćenje računara a, najzad, u većem procentu su nezaposlene i neškolovane. Odgovornosti u kući, kulturološka ograničenja pokretljivosti, manja ekonomska snaga kao i nedostatak primjenljivosti sadržaja informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u praktičnom životu, dalje produbljuje njihovu marginalizaciju u informacionom sektoru.
Prema studiji koju je objavio Skulnet (European Schoolnet), a provela mreža 31 ministarstva obrazovanja u Evropi i šire u pet evropskih zemalja, navodi se da na odluku žena da ne grade karijere u oblasti novih tehnologija utiču stereotipi i predrasude, odnosno uvriježen stav da to više "priliči" muškarcima.
"Neophodno je da se tokom osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja promovišu i povećaju interesovanja žena i djevojčica da ostvare karijeru u oblasti IKT. Takođe je potrebno da se pružaju jednake mogućnosti pri izboru kandidata žena i muškaraca pri zapošljavanju u IKT sektoru, kao i da nadzorni organi kontrolišu obezbjeđenje podjednakog i pravednog izbora žena i muškaraca kod zapošljavanja, obrazovanja i unapređenja, s krajnjim ciljem dostizanja rodne ravnopravnosti.Treba raditi na promjeni svijesti javnosti u cilju rušenja vladajućih stereotipa i predrasuda o „ženskim“ i „muškim“ zanimanjima, te promovisati rodnu ravnopravnost u tehničkim, tehnološkim i IKT oblastima već od najranijih školskih dana. Zbog stereotipa i segregacionizma se potcjenjuju i potiskuju stvaralačke moći žena, a tada je, u konačnom, na gubitku čitavo ljudsko društvo. Dvadeseti i početak 21. vijeka iznjedrili su tehnologiju čija upotreba nije samo „muška“ privilegija. Čovječanstvo je dobilo šansu da većim i kreativnijim angažovanjem žena, na novoj tehnologiji, dobije na opštem razvoju na svim poljima. Jer, nema gdje nema – IT-a” , dodaje Milica Tepšić.
Dipl. ineženjer građevine, Vesna Sofilj, izjavila je da su joj prilikom upisivanja AGF-a u Banjaluci ponekad ljudi postavljali pitanja zašto se odlučila za zanimanje na koje se gledalo kao tipično muško. Međutim, ona nije imala dilemu oko toga šta želi da radi i nije joj predstavljalo problem da se posveti zanimanju koje voli.
"Slažem se da nije u pitanju urođena sklonost samo kod muškaraca, ali mislim da nije sve ni u uticaju društva. Mislim da se više radi o tome da većina žena bira udobnost pa se odlučuju za poslove koji nemaju mnogo dodira sa gradilištima, fabrikama i sličnim radnim uslovima. U svim inženjerskim poslovima, koji ne uključuju težak fizički rad, ne bi trebalo da postoje ovakve podjele. U situaciji u kakvoj danas živimo, jednako je teško naći i zadržati posao, bilo da ste žena ili muškarac. Mada posljednjih godina broj žena inženjera dosta se povećao, što dokazuje i promjenu stava društva o podjeli poslova na muške i ženske. Naravno da još postoje određene osobe koje na žene inženjere gledaju sa predrasudama ali ih je sve manje jer žene svaki dan sve više dokazuju sposobnost izvršavanja različitih poslova na različitim poljima" .
Globalne mjere akcije za dostizanje rodne ravnopravnosti u oblasti nauke, tehnologije, inovacija i informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) se provode u cilju podizanja svijesti javnosti, te podsticanja i ohrabrivanja djevojčica, djevojaka i žena radi povećanja njihove vidljivosti, interesovanja i učešća u obrazovanju, kao i profesionalnim karijerama u inovacijama, tehničkim, tehnološkim i IKT oblastima. S tim u vezi na inicijativu Gender centra Vlade RS u saradnji sa Agencijom za informaciono društvo RS prvi put u RS prošle godine je obilježen „Međunadorni dan djevojčica u IKT-u“ (Gilrs Day in ICT!“), koji će biti održan i ove godine, 26.aprila .
Takođe izrađen je i „Kalendar aktivnosti – Dani otvorenih vrata fakulteta, istraživačkih i inovacionih centara, kao i IKT kompanija, koje će u sedmici od 23-27.04.2012. godine posjećivati učenice osnovnih i srednjih škola kako bi se više zainteresovale i ohrabrile za usavršavanje u pomenutim oblastima.
Priču o ženama ineženjerima završavamo statističkim podacima Agencije za statistiku BiH iz februara 2011. prema kojoj su zaposlene žene nivou BiH u proizvodnim djelatnostima činile 26,38 odsto, u uslužnim djelatnostima 42,65 odsto, u neprivrednim djelatnostima 54,31odsto.
(Milica Kulić, MONDO)