Tijela su pronađena na sredini smetljišta i nisu bila zakopana. Vjerovatno su pobijeni, a tijela bačena na lokaciju na kojoj su i pronađena
Šef Kabineta direktora Međunarodne komisije za traženje nestalih lica (ICMP) za zapadni Balkan Klaudija Kuljuh tvrdi da su posmrtni ostaci deset Srba, koji su ekshumirani u selu Zalazje kod Srebrenice, pronađeni na smetljištu i da nisu bili zakopani u grobnici.
Tijela su pronađena na sredini smetljišta i nisu bila zakopana. Vjerovatno su pobijeni, a tijela bačena na lokaciju na kojoj su i pronađena", rekla je Kuljuhova Srni.
Ona tvrdi da "nisu tačne informacije kojima raspolaže Operativni tim Republike Srpske za traženje nestalih lica da su u masovnoj grobnici tijela bila kompletna i da sada nema 50 odsto kostiju".
Prema njenim riječima, patolog iz Tuzle Rifat Kesetović izvršio je analizu skeletnih ostataka i objasnio porodicama žrtava da su posmrtni ostaci sastavljeni od onoga što je pronađeno na smetljištu.
Članovi porodica nastradalih Srba 10. jula su preuzeli nekompletne posmrtne ostatke, jer je njihova sahrana zakazana za 12. jul, na Petrovdan, na dan kada su ih prije 20 godina pobili pripadnici muslimanske vojske u Srebrenici.
Predstavnici porodica nestalih lica iz Republike Srpske i predstavnici Srpske u institucijama BiH sastali su se sa ministrom za ljudska prava i izbjeglice BiH Damirom LJubićem 5. jula u Sarajevu.
Na tom sastanku su iznijeti problemi u vezi sa nelegalnim radom Instituta za traženje nestalih lica BiH, neprovođenjeem Zakona o nestalima i činjenicom da BiH još nema Centralnu evidenciju nestalih.
Kuljuhova smatra da "treba podržati udruženja porodica nestalih i način da kroz institucije BiH rješavju probleme u traženju nestalih".
"LJudi 20 godina čekaju na tijela svojih najbliži i treba ih razumijeti, podržati i svi zajedno trbaju pomoći da skrenemo pažnju na problem traženja nestalih. U BiH je do sada pronađeno dvije trećine evidentiranih nestalih lica, ali je pitanje gdje je još jedna trećina?
BiH je dosta uradila, ali mora još, sve dok ne nađe i posljednjeg nestalog. U tome mogu i moraju pomoći pravosudni organi i policijske agencije“, istakla je ona.
Na pitanje SRNE šta je sa ekshumacijama na Kazanima, jami u kojoj su bacana tijela ubijenih sarajevskih Srba, Kuljuhova kaže da je na tom loklalitetu pronađen jedan koštani uzorak ženske osobe iz kojeg je dobijen DNK nalaz na jedno ime.
"Ništa više nemamo sa tog lokaliteta. Opravdano se postavljaju pitanja kako je pranađena samo jedna mala koščica, gdje su drugi skeltni ostaci, gdje su ostala tijela? Imate DNK nalaz, a nemate šta sahraniti. To je strašno za porodicu.
Problem je što Institut za nestala lica BiH nema analitiku, ne bavi se dalje tom problematikom, ne ispituje, ne istražuje, ne traži odgovore na niz pitanja. To je problem o kojem se ne priča“, upozorava Koljuhova.
Ona tvrdi da se ne može govoriti o zloupotrebama posmrtnih ostataka, odnosno njihovom premještanju, sakrivanju ili spaljivanju: Iza svakog ukopanog tijela postoji DNK i ne može biti riječi o podmetanju.
Govoreći o radu Instituta za nestala lica BiH koji je u tehnikom mandatu, jer su Kolegijumu direktora i članovima Upravnog i Nadzornog odbora istekli mandati, Kuljuhova navodi da je nepobitna činjenica da postoje problemi, ali je za njihovo rješavanje nadležna BiH.
"BiH je odgovorna za svoje institucije i ona mora da riješi problem koji postoji u Institutu. Mi smo tu da pomognemo, ali BiH mora da preuzme odgovornost.Prema Sporazumu o osnivanju Instituta, ICMP nema ništa sa tim, jer je to institucija koju BiH u potpunosti finansira", ističe Kuljuhova.
Podsjetivši da je nedavno raspisan konkurs za direktore Instituta, ona je izrazila nadu da će BiH ubrzo riješiti problem i navela da se ICMP, koji je uz Savjet ministara jedan od suosnivača Instituta, zalaže za vladavinu zakona.
"Ono što mi vrlo često zamjeramo Institutu jeste činjenica da oni ne govore dovoljno o svom radu, ne organizuju konferencije za novinare, nemaju javne infromacije..", kaže Kuljuhova.
Na pitanje SRNE zbog čega još nije uspostavljena centralna evidencija nestalih u BiH, što je bio jedan od prioritetnih zadataka Instituta, a što je da bude završeno godinu dana od njegovog formiranja, odnosno do 1.marta 2007. godine, Kuljuhova je rekla da izrada te evidencije ide vrlo sporo i da je ona uspostavljena, ali nije verifikovana.
"Urađena je radna lista, ali nije verifikacija, što je od krucijalnog značaja. Verifikacija podrazumijeva postupak provjere vjerodostojnosti podnesene prijave o nestanku lica,odnosno provjeru identiteta nestalog u okviru svih poznatih službenih evidencija koje su se vodile ili se vode u BiH“, rekla je Kuljuhova.
Prema njenim riječima, na radnoj listi CEN-a je oko 34 000 imena, a oko deset je verifikovano.
Što se tiče neprovođenja Zakona o nestalima, u ICMP kažu da je samo jedan dio zakona implementiran i to onaj koji se odnosi na opšte infromacije, status nestalog lica, uspostavljanju CEN-a, pružanje informacija o nestalima…
"Međutim, drugi dio zakona koji se tiče socijalno-ekonomskih davanja se ne provodi, a on je veoma bitan za porodice, jer predviđa uspostavljanje fonda za finansijsku podršku porodicama nestalih, kao i za rad njihovih udruženja.
Takođe njim je predviđeno da članovi porodica nestalih imaju pravo prvenstva prilikom upisa u obrazovne ustanove i pri zapošljavanju, kao i pravo obilježavanja mjesta masovnih grobnica. Do sada nemamo ni jedan podatak da je neko iskoristio ta prava predviđena zakonom“, zaključila je Kuljuhova za SRNU.
(Srna)
