Bivši oficiri VRS negirali su kao svjedoci odbrane Radovana Karadžića navod optužnice da je VRS tokom rata terorisala stanovništvo Sarajeva.
Tadašnji pukovnik i komandant pešadijskog bataljona razmještenog oko Sarajeva Blagoje Kovačević je izjavio da ni on ni drugi srpski oficiri nisu imali namjeru, niti naređenje da terorišu stanovništvo Sarajeva.
I Kovačević i drugi svjedok Dušan Škrba, komandant artiljerije Sarajevske brigade Vojske Republike Srpske, tvrdili su da je VRS samo branila svoje položaje i sprečavala proboj Armija BiH iz grada, kao i da je vatru otvarala isključivlo kada su životi vojnika i civila bili ugroženi.
Nasuprot tome, po njihovim iskazima, ABiH je, radi izazivanja međunarodne intervencije, vatrom iz okoline zaštićenih civilnih objekata u Sarajevu provocirala VRS da uzvrati i prouzrokuje civilne žrtve. Kovačević je naglasio i da je otvaranje vatre iz njihove blizine te objekte učinilo "legitimnim vojnim ciljevima".
Isti svjedok je izjavio i da u njegovim jedinicama, suprotno navodu optužnice, "nije bilo obučenih snajperista".
Dok ga je unakrsno ispitivala tužiteljka Kerolin Edžerton, Kovačević, koji je sada general Oružanih snaga BiH, potvrdio je da je u Sarajevu bilo civilnih žrtava, ali je tvrdio da nije imao nikakvih informacija o učinku vatre VRS na ciljeve u gradu, osim onog što je vidio na televiziji.
"U blizini linija razdvajanja i na samim linijama živjeli su civili...Svako dejstvo u gradu će izazvati civilne žrtve", rekao je svjedok, nakon što mu je tužiteljka predočila dokaze o ubijanju civila, uključujući žene i djecu.
Napominjući da "ne može precizno da kaže šta se dešavalo" u samom gradu, Kovačević je posvjedočio: "Na televiziji bih vidio - mogao sam da vjerujem ili ne vjerujem, a mnogo toga je bilo i namješteno...To što sam vidio na TV znao sam da je preuveličano, da su mnogi incidenti namješteni".
Iako je više puta ponovio da se sa položaja VRS nije mogao ocijeniti učinak njene vatre, svjedok je naglasio i da se "sa svih uzvišenja okom bez ikakvih sredstava mogla sagledati situacija u Sarajevu".
Tvrdeći da njegov bataljon, a ni brigada, nisu otvarali vatru na civile, Kovačević je naznačio da ne želi da "komentariše šta su drugi radili". Insistirao je, međutim, da je "svaki objekat iz kojeg se otvara vatra legitiman vojni cilj po međunarodnom ratnom pravu, bez obzira što civili žive u njemu".
Navodeći kao primjer da je Armija BiH pucala iz pokretnih minobacača iz okoline bolnice i drugih civilnih objekata u Sarajevu, svjedok je kazao da je "to rađeno namjerno da se izazove pogibija civila i to prikaže kao terorisanje civila. Kad se izazove odgovor, onda je bilo i poginulih civila".
Na vatru iz pokretnih minobacača, po svjedoku, VRS je - radi izbjegavanja civilnih žrtava - uzvraćala isključivo po naređenju oficira i "po cilju, a ne po prostoru" i da "ukoliko se nije uzvratilo odmah, onda je to besmisleno". Kako je rekao, iz njegove zone pružao se "izvanredan pogled na Sarajevo" i cilj se "mogao golim okom uočiti".
Na pitanje tužiteljke šta bi za njega bila "neselektivna vatra", Kovačević je odgovorio: "Besmisleno pucanje po narodu, da se teroriše narod... bez tačno određenog cilja, napamet".
Svjedok je ostao pri iskazu da u njegovoj brigadi nije bilo snajperista i pošto mu je tužiteljka prikazala da je jedinica raspolagala snajperskim puškama. Tvrdio je da su one nisu bile upotrebljavane na uskom sarajevskom frontu, jer bi to bilo "besmisleno".
Na Kovačevićevu tvrdnju iz pisane izjave da je u njegovoj jedinici bio i "dobrovoljac iz Koreje", južnokorejski sudija O Gon Kvon pitao je: "Iz koje Koreje, Južne ili Sjeverne". Kovačević je, međutim, odgovorio da je dobrovoljac bio "iz Kobea", grada u Japanu.
Izjava svjedoka Škrbe u odbranu Karadžića bila je gotovo identična.
Škrba je negirao da je u avgustu 1995. njegova jedinica mogla ispaliti minobacačku granatu na pijacu Markale, koja je ubila i ranila desetine građana, zato što su svi minobacači od 120 milimetara u to vrijeme bili pod kontrolom Unprofora.
Svjedok je tvrdio i da nikada nije pucao na bolnice na Marijin Dvoru i na Koševu, iako je iz njihove blizine Armija BiH otvarala vatru.
Danas započeto unakrsno ispitivanje Škrbe, tužioci će nastaviti u ponedjeljak, 22. oktobra.
Bivši predsjednik RS optužen je i za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština; progon Muslimana i Hrvata širom BiH i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce, 1992-95.
(Beta)
