Haški tribunal odbio zahtjev bivšeg predsjednika Skupštine RS Momčila Krajišnika za oslobađanje nakon izdržanih 12 od 20 godina kazne.
U obrazloženju odluke, predsjednik Tribunala Teodor Meron naglasio je da, prema sudskim pravilima, osuđenik može prevremeno oslobađanje zatražiti poslije dvije trećine izdržane kazne. Dvije
trećine Krajišnikove kazne ističu u avgustu 2013. godine, precizirao je sudija.
"Krajišnik je, uz to, osuđen za veoma teške zločine, koji su obuhvatali rasprostranjeno premještanje nesrpskog stanovništva u BiH, koje je izazvalo veliku patnju", naglasio je u odluci sudija Meron.
Predsjednik Tribunala je, pritom, u obzir uzeo izvještaj zatvorskih vlasti u Velikoj Britaniji da se Krajišnik "primjerno ponašao" u dosadašnjem toku izdržavanja kazne, kao i njihovu preporuku da bi
stoga trebalo da bude oslobođen prije vremena.
Krajišnik (66) je zahtjev zasnovao na britanskom propisu da osuđenici imaju pravo da zatraže prevremeno ili uslovno oslobađanje pošto im istekne polovina kazne, što se u njegovom slučaju desilo 2010. godine.
U pritvoru Haškog tribunala, a zatim i u zatvoru u Velikoj Britaniji, Krajišnik je od hapšenja u aprilu 2000. godine.
Isti zahtjev, Krajišnik je Tribunalu uputio i u julu 2010. i 2011, ali ga je, uz identično obrazloženje, oba puta tadašnji predsjednik suda Patrik Robinson odbio.
Kao argument za svoje oslobađanje prije isteka kazne, Krajišnik je naveo i da je sarađivao sa haškim tužilaštvom, omogućujući mu da dođe do dokumenata, ali u odluci sudije Merona piše da je
tužilaštvo to negiralo.
Predsjednik Tribunala u odluci je prihvatio da se Krajišnik dobro vlada u zatvoru i da je "pokazao izvjesne dokaze o rehabilitaciji", ali je istakao da to nije dovoljno za prevremeno oslobađanje.
"U pismu Tribunalu u julu 2012, Krajišnik, kako izgleda, priznaje i prihvata konačnu presudu (iako navodi da aktivno skuplja dokazni materijal za zahtev za njenu reviziju). On, takođe, izražava
'saosjećanje sa ljudima koji su bili protjerani iz njihovih domova' i izjavljuje da se 'osjeća mizerno zbog patnji mnogih nesrba, ne samo u slučajevima za koje je proglašen krivim, nego uopšte'", piše u
odluci sudije Merona.
Krajišnik je u zahtjevu precizirao da je "petnaest mjeseci proveo u najstrožem zatvoru Belmarš (Belmarsh)", a "godinu dana u samici u zatvoru Ful Saton (Full Sutton). U novembru 2011. prebačen je u zatvor Usk sa najnižim nivoom obezbjeđenja.
Prema izvještaju britanskih vlasti, Krajišnik redovno posjećuje gimnastičku salu i učestvuje u razgovorima posvećenim Bibliji koje vodi lokalni sveštenik.
Krajišnik, po istom dokumentu, namjerava da se po oslobađanju vrati da živi na Pale i "bio bi srećan da ponudi pomoć u približavanju različitih strana" u regionu, iako je svjestan "opasnosti koje bi
donio njegov povratak u političku arenu".
Tribunal je Krajišnika 8. septembra 2009. prebacio na izdržavanje kazne u Veliku Britaniju.
Krajišnik je osuđen za deportacije, prisilno premještanje i, djelimično, progon nesrba u BiH, 1992. dok je bio predsjednik Skupštine Republike Srpske.
(Beta)
