Svjedok odbrane tvrdi da je Radovan Karadžić predložio sporazum sličan Dejtonskom godinu dana prije usvajanja originalnog akta.
Tadašnji predsjednik Republike Srpske, Karadžić (67) optužen je za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva artiljerijskim i snajperskim napadima i uzimanje za taoce "plavih šljemova" UN, 1992-95.
Američki profesor Hačet posvjedočio je da mu je Karadžić svoj mirovni plan predao u septembru 1994, kada je bio u posjeti Palama s delegacijom društva za izučavanje Balkana "Lord Bajron".
Pošto ga je Karadžić zamolio da plan prenese vladi SAD, Hačet je, kako je posvjedočio, uspio da taj mirovni prijedlog dostavi tadašnjem američkom predsjedniku Bilu Klintonu, uvjeren da "Karadžić iskreno želi okončanje rata".
Bivši američki oficir i predstavnik Pentagona u evropskim bezbjednosnim forumima, Hačet je izjavio da je čuo da je Karadžićev plan Klintona "uzbudio", ali da je zatim bio odbačen u Stejt departmentu.
Mirovna rješenja dogovorena u novembru 1995. u Dejtonu bila su, po svjedoku, veoma slična onima koje je Karadžić predlagao godinu dana ranije. Teritorijalna podjela BiH na entitete bila je, kako je naznačio, identična.
Hačet je posvjedočio da bi, prema Karadžićevom planu, BiH bila "jedinstvena država s dvije autonomne republike", srpskom muslimansko-hrvatskom. Teritorija bi bila podijeljena u razmjeri 49 odsto Srbima, a 51 odsto Muslimanima i Hrvatima.
Karadžićevim prijedlogom, po izjavi svjedoka, bila je predviđena i mirovna konferencija na izolovanom i medijima nedostupnom mjestu, uz posredovanje UN.
Tokom posjete Palama, od 13. do 18. septembra 1994, Hačet je bio "zapanjen" odlučnošću i naporima predsjednika Republike Srpske da okonča rat u BiH i sačuva živote civila.
On je opisao kako mu je, tokom paljanskih razgovora, general Vojske RS Zdravko Tolimir rekao da se rat može okončati samo "velikom srpskom vojnom ofanzivom" na Sarajevo, što je Karadžić odlučno odbio.
"Neću pokrenuti veliki vojni napad na grad pun ljudi, koji bi ubio hiljade na obje strane, kad znam da nam ne bi bilo dozvoljeno da ga zadržimo u okviru mirovnog rješenja", glasile su Karadžićeve riječi, kako ih je naveo Hačet.
Svjedok je izjavio i da Karadžića nikada nije čuo da kaže da će RS biti čisto srpska, niti da u njoj neće biti mjesta za Muslimane I Hrvate. Kada ga je, snimajući, upitao za stav o etničkom čišćenju, Karadžić mu je odgovorio da "to nikada nije bila politika RS" i da će poslije rata svim izbjeglicama biti omogućeno da se vrate u svoje domove.
Na početku unakrsnog ispitivanja, tužilac Alan Tiger je vjerodostojnost i objektivnost svjedoka osporavao citirajući izjave osnivača fondacije "Lord Bajron", Srđe Trifkovića i ser Alfreda Šermana.
Šerman je, na internet stranici društva, pisao da je Zapad "srbofobičan" i da je "podvrgao Srbe pogromu". Nezavisnu BiH, on je, kako je tužilac citirao, nazvao "islamistanom u srcu Evrope".
Tužilac Tiger je naveo i Trifkovićevu ocjenu da je Haški tribunal "političko oruđe gospodara koji ga plaćaju" i da su njegove presude neizvjesne kao u Staljinovoj Rusiji.
Napominjući da se nije "nužno" slagao s takvim stavovima kolega i da nije vjerovao u antisrpsku zavjeru na Zapadu, Hačet je rekao da je angažmanom u fondaciji želio da doprinese uspostavljanju objektivnije slike o ratu u Jugoslaviji i protivteže pristrasnosti zapadnih medija protiv Srba.
Na pitanje tužioca, svjedok je potvrdio da je Trifković fondaciju nazvao "Lord Byron" u uvjerenju da je britanski pjesnik "dao svoj život u borbi za oslobođenje hrišćana na Balkanu od islamske vladavine".
Zastupnik optužbe sutra će nastaviti unakrsno ispitivanje svjedoka.
Prije Hačeta, o zbivanjima u Sarajevu početkom rata i evakuaciji JNA iz kasarni u gradu svjedočio je Miloslav Gagović, tadašnji oficir savezne vojske. Gagović je za izbijanje rata okrivio muslimanske paravojne formacije i teritorijalnu odbranu, koje su, kako je izjavio, napadale JNA i blokirale njene kasarne.
(Beta Foto Youtube Screenshot)