Rasprava između vlasti i opozicije o SDS-ovom Nacrtu zakona o ispitivanju porijekla imovine nastavljena je i danas.
Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je večeras Nacrt zakona o ispitivanju porijekla imovine čiji je cilj zaštita interesa i ustavnog poretka Republike Srpske i uspostavljanje istinske ravnopravnosti građana i njihove jednakosti pred zakonom. Cilj zakonskih rješenja je uspostavljanje pravne sigurnosti u imovinsko–pravnim odnosima, onemogućavanje posjedovanja, upravljanja, korištenja i uključivanja u zakonito poslovanje imovine čiji se zakonit osnov sticanja ne može dokazati.
Nacrt zakona odnosi se na imovinu stečenu poslije 1. aprila 1992. godine, od kada više nije mogao da vrijedi zakon o ispitivanju imovine koji je postojao u nekadašnjoj Jugoslaviji i tiče se imovinskog cenzusa od 500.000 KM na dan sticanja imovine.
Šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Vukota Govedarica istakao je da su ponuđena zakonska rješenja u skladu sa Ustavom Srpske.
On je naglasio da Nacrt zakona ima političku i pravnu težinu.
"Ovo nije konačna forma zakona, a SDS će sigurno raditi na poboljšanju ponuđenih zakonskih rješenja. Očekujem da se i u stručnoj raspravi dođe do kvalitetnih rješenja“, rekao je Govedarica u završnoj riječi.
On je ponovio da Nacrt zakona o ispitivanju porijekla imovine treba biti upućen u javnu i stručnu raspravu.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić upozorio je da su odredbe člana 13 Nacrta zakona o ispitivanju porijekla imovine kritične.
Osvrnuvši se na mišljenje Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo, Radojičić je ukazao na razliku između ustavnog osnova za donošenje zakona i nesaglasnosti pojedinih članova zakona sa Ustavom Srpske.
"Ovaj Nacrt vodi ka totalitarnim rješenjima, gdje bi se moglo upadati građanima u stanove i praviti nered i nemir u Srpskoj", rekao je Radojičić u raspravi o Nacrtu zakona o ispitivanju porijekla imovine, čiji je predlagač SDS.
Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Željko Mirjanić zatražio je od predlagača ovog zakona da vodi računa o praksi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu kako se ne bi desili sporovi pred ovom pravosudnom institucijom.
"Ti sporovi bi Srpsku izložili troškovima. Očekujem da u prijedlogu zakona budu data obrazloženja za sva pitanja postavljena tokom rasprave u načelu", rekao je Mirjanić.
On je postavio pitanje korištenja uporedno–pravnog i istorijskog metoda u izradi nacrta, kao i u kojim evropskim državama je donesen sličan zakon.
Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Miroslav Kojić rekao je da u okruženju nema ovakvog zakona, ali da to ne znači da ga Srpska ne može donijeti.
On je dodao da SDS traži javnu raspravu, jer smatra da je ona dosta šira od stručne rasprave.
(MONDO/Srna)