Odbranu od optužbe za genocid u Srebrenici, Radovan Karadžić je nastavio danas iskazom svjedoka Svetozara Kosorića.
Odbrana je nastavljena iskazom da, kao obavještajni oficir Vojske Republike Srpske, jula 1995. nije znao da ta vojska masovno ubija zarobljene Muslimane.
Po optužnici protiv Karadžića (67) koji je tada bio predsjednik RS i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, VRS je u danima pošto je 11. jula 1995. zauzela Srebrenicu, počinila genocid nad oko 7.000 muslimanskih muškaraca, uz progon hiljada žena, djece i staraca.
Kosorićevim iskazom, Karadžić koji se brani sam, nastojao je da pobije svjedočenje drugog oficira VRS Momira Nikolića da je 12. Jula 1995, dan poslije zauzimanja Srebrenice, od kolega saznao da će svi muslimanski zarobljenici biti ubijeni.
Svjedočeći ranije protiv Karadžića, Nikolić je izjavio da mu je tog dana, ispred Hotela "Fontana" u Bratuncu, bezbjednosni oficir Drinskog korpusa VRS Vujadin Popović rekao da će biti pobijene "sve balije".
Nikolić je tvrdio da je te Popovićeve riječi potvrdio i Kosorić koji je bio prisutan.
Potpukovnik Kosorić je danas Nikolićevu tvrdnju odbacio kao "potpunu laž", rekavši da "ništa tako nije rečeno" i da "nije imao informacije, ni instrukcije da će muslimanski zarobljenici biti pobijeni".
Nikolić je pred Tribunalom 2003. priznao krivicu za zločine u Srebrenici i osuđen je na 20 godina zatvora.
Od tada je svjedočio protiv više optuženih za genocid u Srebrenci.
U unakrsnom ispitivanju, tužilac Džulijan Nikols (Jullian Nićolls) insistirao je da je Kosorić, kao glavni obavještajni oficir Drinskog korpusa VRS, morao jula 1995. znati za masovna ubistva zarobljenika.
Negirajući to više puta, svjedok je tvrdio da je prve informacije o ubistvima čuo oktobra 1995. od predstavnika međunarodne zajednice.
Tužilac je Kosorića podsjetio da je komandant VRS Ratko Mladić, na sastanku u Hotelu "Fontana", kojem je i on prisustovao 12. jula, poručio Muslimanima iz Srebrenice da "mogu opstati ili nestati".
Mladić je zastupnicima stanovništva rekao i da, ukoliko polože oružje, "nema potrebe da budu ubijeni" njihovi vojno sposobni muškarci.
"Tako je on rekao", potvrdio je Kosorić, negirajući da je znao da je jedan od muslimanskih predstavnika na sastanku ubijen pošto ga je on vratio u Potočare gdje je stanovništvo Srebrenice potražilo utočište u blizini baze Unpforora.
Kosorić je kazao da je tačno da je tog dana s generalom Mladićem bio u Potočarima, ali je dodao da se zadržao samo "10-15 minuta" i da stoga nije vidio kako srpski vojnici razdvajaju muslimanske muškarce od žena i djece.
Kako je rekao, ispitivanje zarobljenika bila je njegova dužnost, ali je, poslije pada Srebrenice, odmah otišao na drugi zadatak, u okolini Žepe.
Na tvrdnju tužioca Nikolsa da je pukovnik Popović najavio strijeljanja upravo kako je opisao Nikolić, svjedok je uzvratio: "Ne, to Popović nije rekao, ja ga nikad nisam čuo".
Svjedok je, međutim, dozvolio mogućnost da je o strijeljanju bilo odlučeno "iza zatvorenih vrata" jer "tako bi morala biti donijeta ta odluka".
Uz ponavljanje da, u trenutku kada su se dešavale, nije znao za egzekucije, Kosorić je svjedočio da je tih dana čuo "neprovjerene priče... po kafanama". Kako je rekao, vjerovao je da "takvo naređenje ne postoji" i da ga "niko ne može izvršiti".
Poslije konstatacije tužioca da je pukovnika Popovića sud u Hagu osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, Kosorić je rekao: "Ako je sud to dokazao, onda jeste, ja vjerujem ovom sudu".
Svjedokovo znanje o zločinima i bliskost s Popovićem, tužilac je dokazivao i filmom iz avgusta 1995. na kojem Popović, grleći Kosorića, poziva snimatelja da snimi "ratne zločince".
"Sad vidim da je Popović bio pijan", prokomentarisao je svjedok, ne isključujući mogućnost da je pijan bio i on.
Na pitanje tužioca da li je i on ratni zločinac zato što je "pomogao prisilno premiještanje stanovništva" Srebrenice i Žepe, Kosorić je pozvao tužilaštvo da mu predoči dokaze za to, umjesto što ga "napada", "bez osnova".
Unakrsno ispitivanje drugog današnjeg Karadžićevog svjedoka, bivšeg premijera RS Vladimira Lukića, tužioci će nastaviti u utorak, 28. maja.
Karadžić je optužen i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva artiljerijskim i snajperskim napadima i uzimanje za taoce, pripadnika mirovnih snaga UN, 1992-95.
godine.
(Beta, foto: printscreen: ICTY)