Umjesto pitanja "kolika je cijena" proizvoda koji se nude, na internet portalima i putem oglasa sve češće stoji "može li zamjena za..."
Nestačica novca natjerala je građane da se umjesto trgovine bave razmjenom robe za robu. Ekonomska kriza nas je vratila u prvobitnu zajednu. Pa tako umjesto pitanja "kolika je cijena" proizvoda koji se nude, na internet portalima i putem oglasa sve česšće stoji "može li zamjena za..."
Da je trampa sve zastupljenija među građanima BiH, pokazuju brojni oglasi za prodaju u kojima se u većini slučajeva nudi razmjena za robu iste ili slične vrijednosti, piše "Euro Blic".
Upravo tako je jedan Banjalučanin koji je bio u potrazi za manjim sistemom za navodnjavanje u Prijdoru pronašao čovjeka koji je pristao da mu umjesto po cijeni od 120 KM proda za deset litara rakije. U ponudi je zamjena za stanova, auta, telefona, računara, namještaja...Takođe se modgu naći zanimljive ponude, kao na primjer jedan građanin za "iphone kopiju samo da ima wifim daje gume sa felugama", dok drugi prodaje drljače za traktore u zamjenu za PVC stolariju.
U oglasima je moguće naći ponudu da se bicikl mijenja za čamac, peć za picu za auto, njemački ptičar za terijera...
Ekonomisti objašnjavaju da je cjelokupna nelikvidnost u BiH dovela do toga da je sve manje novca u opticaju, zbog čega se sve češće koristi razmjena na tržištu.
"Imamo situaciju da se obaveze prema državi moraju ispuniti, dok država ne izmiruje obaveze prema privredi, još se donose mjere koje ugrožavaju poslovanje, pa i ne čudi što je para sve manje i svi se snalaze kako znaju i umiju", naveo je ekonomista Zoran Pavlović.
U Udruženju potrošača RS kažu da uslovi života i rada jednostavno tjeraju građane na trampu koja predstavlja niži stepen trgovine.
"Nedostatak je što kupac nema puno izbora i upućen je samo na one što imaju ono što njima treba, ali kad se mora, mora se i ovako trgovati", rekao je Dragovan Petrović, sekretar ovog Udruženja. Dodaje da rizik kod ovakve trgovine može biti kvalitet ili garancija robe koja se mijenja.
"S obzirom na to da se u ovakvim slučajevima ne potpisuje nikakav ugovor, ne postoji način da u slučaju prevare oštećena strana nadoknadi štetu", zaključio je Petrović.
(MONDO)