Evropski parlament usvojio je danas mehanizam za ukidanje bezviznog režima građanima trećih zemalja, među kojima su i zemlje zapadnog Balkana.
Evropski parlament u Strazburu je danas usvojio rezoluciju o uvođenju "zaštitnog mehanizma" koji Evropskoj komisiji daje pravo da režim EU bez viza za "šengenski prostor" ukine zapadnobalkanskim i drugim zemljama iz kojih bi naglo porastao broj lažnih azilanata ili bi došla u opasnost bezbjednost država Evropske unije.
Poslanici parlamenta Evropske unije su, sa 631 glasom "za" i 94 protiv, usvojili rezoluciju koja Evropskoj komisiji daje mogućnost da na prijedlog nekih zemalja članica EU, a uz nalaze stručnjih tijela i odobrenje većine članica u Savjetu ministara Unije, samo u vanrednim situacijama privremeno ukine bezvizni režim nekoj zemlji.
To bi se, kako je predviđeno ovim mehanizmom, dogodilo kad bi, recimo, broj lažnih azilanata u razdoblju za šest mejseci naglo porastao za preko pedeset odsto.
Poslanij Tanja Fajon, koju je podržao i poslanik Zelenih Danijel Kon-Bendit, prethodno je zatražila da se usvajanje ove rezolucije odloži i da se rezolucija preispita jer u ovakvom vidu znači da se EP odriče svojih ovlašćenja i takođe nanosi se šteta odnosima EU sa zemljama Zapadnog Balkana.
Predlagač rezolucije Eduardo Mera je to opovrgao, rekavši da mehanizam ne znači da se EP odriče svojih ovlašćenja po temeljnom aktu EU, Ugovoru iz Lisabona, pošto se predviđa mogućnost da Savjet ministara samo privremeno uvodi ograničenja bezviznog režima, jer bi za vraćanje neke zemlje na "crnu šengensku listu" bila nužna saglasnost EP.
Zaštitni mehanizam bi se primijenio ako bi iz neke zemlje došlo do velikog priliva ilegalnih imigranata, odnosno ako bi bio ugrožen "javni red" ili, ako bi zbog terorističke prijetnje bila dovedena u pitanje bezbjednost u pojedinim državama, odnosno EU u cjelini.
Mehanizam bi pravno mogao biti usvojen na sljedećem sastanku Savjeta ministara EU za pravosuđe i unutrašnje poslove ovog ili idućeg mjeseca, a stupa na snagu pošto bude objavljen u Službenom listu EU.
Prema tvrdnjih nekih poslanika EP, u EU ima šest zemalja koje bi već bile sklone da se mehanizam primijeni na neku od zapadnobalkanskih zemalja, a tu se izgleda uglavnom cilja na Bosnu i Hercegovinu.
Trenutno bi, ipak, veoma teško moglo doći do primjene ovog mehanizma zato što iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije, sačinjenog i na osnovu podataka zemalja članica EU, proizlazi da je u januaru ove godine broj lica iz zemalja Zapadnog Balkana koja zloupotrebljavaju bezvizni režim i potpuno neosnovano traže politički azil, opao za 44 odsto u odnosu na januar prošle godine.
Lažni azilanti sa Zapadnog Balkana najčešće nastoje da bez ikakvog osnova dobiju materijalne povlastice, predviđene postupkom za odobravanje azila, u Njemačkoj, Švedskoj, Belgiji, Luksemburgu, kao i Švajcarskoj, koja nije članica EU, ali je uključena u "šengenski prostor" bez granica Evropske unije.
Samo na šest mjeseci?
Primjenom mehanizma, zbog zloupotreba bezviznog režima vize bi nekoj zemlji mogle biti privremeno ponovo uspostavljene na pola godine, s mogućnošću da se ta mera produži za još devet mjeseci. Kao krajnju mjeru, ako ne bi bilo nikakve promjene, Evopska komisija bi, uz saglasnost većine članica EU, ali tad i Evropskog parlamenta, mogla neku zemlju vratiti na "crnu šengensk listu".
(MONDO/agencije)
