Sve više zaposlenih ne čeka da dobije otkaz kako bi počelo da razmišlja o sljedećem poslu.
Nekada je pregledanje oglasa za posao uglavnom značilo da ste nezadovoljni i spremni da odete. Danas to više nije nužno tako. Među zaposlenima se širi pojava poznata kao "career cushioning", odnosno pravljenje svojevrsnog sigurnosnog plana B za karijeru dok još imate posao.
Kako piše Forbes, ljudi koji praktikuju "career cushioning" mogu da ažuriraju biografiju, pregledaju oglase, sačuvaju zanimljive ponude, održavaju poslovne kontakte ili dodatno razvijaju vještine, iako trenutno nemaju konkretnu namjeru da promijene posao.
Suština je jednostavna. Žele da imaju opciju prije nego što im ona zaista zatreba.
Zašto zaposleni više ne čekaju da problem nastane?
Jedan od razloga je osjećaj da ni dobar učinak više ne garantuje sigurnost. Talasi otpuštanja, restrukturiranja kompanija i ubrzano uvođenje vještačke inteligencije promijenili su način na koji dio zaposlenih razmišlja o stabilnosti.
Forbes navodi da čak i zadovoljni zaposleni diskretno prate tržište rada jer žele da ostanu spremni ukoliko dođe do promjena u njihovoj kompaniji. Drugim riječima, ovo ponašanje ne mora da znači nezadovoljstvo poslom, već pokušaj da se zadrži određena kontrola nad sopstvenom karijerom.
Da je nesigurnost zaista prisutna među radnicima, pokazuju i podaci Monsterovog WorkWatch izveštaja za 2026. godinu, zasnovanog na anketi među 1.504 zaposlena u SAD. Čak 52 odsto ispitanika očekuje porast otpuštanja, dok je 49 odsto zabrinuto da bi vještačka inteligencija mogla da ugrozi njihov posao ili čitavu industriju u kojoj rade.
Lojalnost firmi više se ne smatra zaštitom
U ovoj temi se vidi najveća promjena. Dugogodišnji rad u istoj kompaniji nekada se često povezivao sa sigurnošću, dok danas zaposleni sve češće računaju na sopstvenu spremnost da se prilagode.
"Career cushioning" zbog toga ne znači nužno da neko svakog jutra šalje prijave konkurenciji. Nekome je dovoljno da jednom mjesečno pogleda oglase, drugome da obnovi LinkedIn profil ili ostane u kontaktu sa bivšim kolegama. Ima i onih koji ulažu u obuke koje bi im omogućile da brzo promijene pravac ako njihov posao počne da nestaje.
I Fast Company navodi da se značenje ovog fenomena proširilo. Više nije riječ samo o pripremi za eventualni otkaz, već i o zaštiti od situacije u kojoj se sam posao toliko promijeni, da zaposleni, iako formalno ostaje na istoj poziciji, više nema iste zadatke niti istu vrijednost na tržištu.
Tako je za mnoge zaposlene plan B način da ne dozvole da ih sljedeća promjena zatekne potpuno nespremne.
(Mondo)
