Banjaluka: Usvojen drugi rebalans budžeta

Rebalans budžeta upućen je na javnu raspravu radi pribavljanja primjedbi, mišljenja i prijedloga.

Gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović rekao je novinarima da su ukupna budžetska sredstva u Nacrtu drugog rebalansa budžeta za ovu godinu povećana za 27,5 odsto u odnosu na prvi rebalans.

Razlog ovog povećanja budžetskih sredstava jeste planiranje kreditnih priliva na koje su Skupština grada i Ministarstvo finansija Srpske dali saglasnost nakon rebalansa iz jula, a koja se odnose na planiranje odobrenog kratkoročnog zaduženja za pokriće deficita (3,5 miliona KM), planiranje kreditnog priliva za dokapitalizaciju "Toplane" (10 miliona KM), kao i kreditnog priliva za redefinisanje neisplaćenog dugoročnog duga (32,6 miliona KM).

Gavranović je istakao da je zabilježen neprekidan pad prihoda po poreskim osnovama. "Računali smo da ćemo, ako taj trend bude zadržan, morati ići u drugi rebalans. S druge strane, realizovali smo kreditni aranžman sa kojim smo izvršili otplatu ranije preuzetih obaveza, i refinansirali ih. Ovim rebalansom stvaramo prostor da se ta sredstva knjigovodstveno evidentiraju na pravi način", rekao je on.

Gavranović je pojasnio je da je osnovni razlog za drugi rebalans u ovoj godini pad prihoda od poreza na nepokretnosti, indirektnih poreza, te prihoda od zemljišne rente i naknada, kao i usklađivanje kreditnih priliva.

Odbornici su usvojili i niz drugih odluka među kojima i Program mjera za stavljanje u funkciju imovine grada na lokalitetu "Unis Valjaonica HVT" u Ramićima, koja predviđa snimanje stanja objekata, mjere za hitnu intervenciju, kao i proceduru za njihovu dodjelu.

"Nadam se da će u narednih desetak dana biti raspisan konkurs za investitore, a da će do kraja novembra prvi investitori koji će useliti u Tehnološki biznis park biti poznati", rekao je Gavranović.

U opozicionim strankama naglašavaju da su na drugi rebalans i ranije upozoravali, a odbornik iz SDS-a Đorđe Umićević smatra da bi se unutrašnje rezerve i osnovni prihodi grada trebali podići na daleko veći nivo.

"Najbolji primjer je porez na nekretnine, gdje bi grad trebalo da dobije od 15 do 17 miliona KM, ali građani nisu dovoljno upoznati o tom porezu, pa dolazi do problema", smatra Umićević.

Javna rasprava o Nacrtu drugog rebalansa gradskog budžeta biće provedena do 12. novembra.

(Srna)