Nema nikakvih političkih pritisaka na Haški tribunal, izjavio predsjednik Tribunala Teodor Meron i dodao da je to potpuna istina.
"Ne treba mi karijera. Jedino o čemu treba da mislim je moja sudijska savjest. Nema političkog pritiska na Tribunal. Ne mogu da se sjetim nijednog slučaja u 12 godina, koliko sam u Tribunalu, da smo bili pod bilo kakvim političkim pritiskom od bilo koga", rekao je Meron u intervjuu listu "Danas".
On je dodao da zna i da bi, kada bi nekom od njegovih kolega, u šta je potpuno uvjeren, prišao neki predstavnik vlade i rekao: "Dobro, pričamo o ovom slučaju i nadamo se da ćeš ići ovim, a ne onim putem", od te osobe bilo zatraženo da odmah napusti Tribunal, zato što je Savjet bezbjednosti UN ustanovio ovaj tribunal kao nezavisan sud i članovi tog suda su veoma svjesni svoje istorijske odgovornosti.
On je ubijeđen da kada bi, kako je rekao, bilo nekog političkog pritiska, svaki sudija Tribunala to odmah odbacio.
"Ali je zanimljivije ono što sam rekao ranije, a to je da na nas nikada nije bilo nikakvog političkog pritiska. Jednostavno se ne bi usudili", dodao je on.
Meron je podsjetio da je od 161 optuženika, poslije perioda od skoro pola vijeka nekažnjivosti, Haški tribunal uspio da dobije dovoljnu saradnju s međunarodnom zajednicom, uključujući i zemlje bivše Jugoslavije, da mu izruče ili da ubijede sve optuženike da se predaju.
On tvrdi da je kvalitet njihovih presuda veoma visok.
Meron je najavio da će ići u Sarajevo na konferenciju, gdje će se sresti s "Majkama Srebrenice" i izrazio nadu da će vidjeti i "drugu stranu medalje".
Na pitanje kako objašnjava da neko u prvostepenom postupku bude osuđen na 20 godina, a zatim ga Žalbeno vijeće oslobodi, Meron je odgovorio da se to pitanje može postaviti u svakom sistemu u nacionalnoj jurisdikciji, jer i u Sloveniji, Srbiji, u svakoj zemlji, u svakom međunarodnom sudu imate sistem preispitivanja.
On je rekao da zna da u međunarodnoj zajednici, a posebno u bivšoj Jugoslaviji nisu srećni zbog dužine trajanja suđenja.
"To je nešto što pokušavamo da unaprijedimo, da popravimo procedure da bi proces bio efikasniji i brži. Ali, moramo se sjetiti i biti svjesni da su naša suđenja veoma nesvakidašnja", dodao je Meron u intervjuu objavljenom u elektronskom izdanju lista "Danas".
On je kazao da su predsjednici Tribunala, uključujući i njega, govorili u Savjetu bezbjednosti UN da nije korektno i pravedno što UN nisu napravile neki fond za reparaciju žrtava ratnih zločina u bivšoj Jugoslaviji.
"Na kraju, međunarodna zajednica mora proširiti svoj pristup u radu na predmetima ratnih zločina. To je vrlo dobra polazna tačka, a polazna tačka je pravda, utvrđivanje individualne krivične odgovornosti i procesuiranje zločina. Mislim da bi žrtve, neko ko je izgubio ruku ili nogu ili je patio na neki drugi način, trebalo da imaju pravo na nekakvu reparaciju", rekao je Meron.
(Tanjug)