Izmjene Ustava BiH koje su dogovorili trojica lidera za sada nemaju potrebnu većinu za usvajanje u Skupštini BiH, pišu "Nezavisne novine".
Reforma Ustava BiH i zakoni napravljeni na osnovu dogovora lidera SDA, SNSD i HDZ BiH o popisu, Brčkom, državnoj imovini i okvirnom budžetu trenutno nemaju potrebnu većinu za usvajanje u Predstavničkom dom parlamenta BiH.
Od ostale tri stranke parlamentarne većine, kako pišu "Nezavisne novine" u izdanju za ponedjeljak, izvjesna je podrška samo PDP-a. Stranka za BiH negoduje zbog cijelog u subotu dogovorenog "paketa", a HDZ 1990 najviše zamjerki ima na Ustav i popis stanovništva.
"Našu podršku neće dobiti za prijedloge koji će značiti provedbu dogovora lidera SDA, SNSD i HDZ BiH od subote. Osiguravanje većine za njihovo usvajanje problem je onih koji su pravili ovakav dogovor", ističe Beriz Belkić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH i potpredsjednik Stranke za BiH.
Stranke potpisnice subotnjeg dogovora imaju potrebnu većinu u Domu naroda parlamenta BiH za usvajanje svih zakona. Ali, Ustavom BiH je precizirano da prije razmatranja u ovom domu zakone mora izglasati Predstavnički dom parlamenta BiH.
SDA, HDZ BiH i SNSD imaju po tri delegata u svakom od klubova u ovom domu što je dovoljno za usvajanje bilo kojeg zakona ili odluke. Izuzetak od ove procedure je usvajanje izmjena postojećeg ili novog ustava BiH za što je potrebna dvotrećinska podrška samo u Predstavničkom domu parlamenta BiH.
Sa glasovima PDP-a, SDA, SNSD i HDZ BiH u Predstavničkom domu parlamenta BiH imaju 20 poslanika. Za usvajanje zakona potrebna su im 22 poslanika među kojima mora biti najmanje pet iz RS, odnosno deset iz FBiH. Ustav BiH se može izmijeniti samo uz podršku dvije tećine članova ovog doma, odnosno 28 poslanika.
Eventualna podrška poslanika iz opozicionih partija neizvjesna jer su u nedjelju izrazili rezervu prema subotnjem dogovoru šefova SDA, SNSD-a i HDZ BiH Sulejmana Tihića, Milorada Dodika i Dragana Čovića.
Haris Silajdžić, lider Stranke za BiH izjavio je da je za njegovu stranku, od četiri tačke sporazuma koji su u subotu u Odžaku postigli predsjednici SDA, HDZ BiH i SNSD-a, prihvatljiva samo ona o utvrđivanju konačnog statusa Distrikta Brčko u parlamentu BiH.
Silajdžić je rekao na konferenciji za novinare da sve ostale tačke sporazuma predstavljaju, kako je naveo, najgrublji nasrtaj na integritet i ustavne nadležnosti BiH, grubo odbacivanje preporuka i stavova evropskih institucija o ustavnoj reformi, te uvredljivo poniženje svih, a posebno bošnjačkih i hrvatskih žrtava u BiH.
"Stranka za BiH odlučno odbacuje sve kompromise koje je (lideru SDA Sulejmanu) Tihiću u Odžaku ponudio (predsjednik SNSD-a Milorad) Dodik, s obzirom da se radi o bespogovornom prihvatanju pravno i politički neosnovanih zahtjeva i ultimatuma lidera manjeg entiteta", rekao je Silajdžić.
Najveće opozicione stranke u bh. parlamentu, SDP i SDS, izrazile su rezervu prema dogovoru lidera tri vladajuće stranke.
SDP smatra da je potpisana izjava "još jedan šuplji dokument kojim se spasava Milorad Dodik" što ne mogu podržati.
"Naše opredjeljenje zavisit će od sadržaja predloženih zakona kada i ako dođu u parlamentarnu proceduru", kazao je Damir Mašić, sekretar za informisanje SDP-a.
SDS je izrazila nadu da dogovor lidera SNSD-a, SDA i HDZ BiH nije samo, kako se navodi u saopštenju, spasavanje njihove kože pred skoro zasjedanje Savjeta za implementaciju mira, već plod iskrene želje da se okrenu kompromisima i iznalaženju puta za izlazak iz krize.
SDS traži da sve stranke iz RS poštuju i provode rezoluciju Narodne skupštine RS o ciljevima i mjerama politike RS.
"Tražimo od predsjednika RS da Skupštini predloži platformu za moguće pregovore o ustavnim promjenama u BiH i zaštiti interesa RS u ovim pregovorima", saopšteno je iz SDS-a.
Potpredsjednik PDP-a Branislav Borenović ocijenio je da dogovor Tihića, Dodika i Čovića odgovara stavovima PDP-a.
"Prihvatljivo nam je amandmansko djelovanje na Ustav, dogovor o popisu stanovništva 2011. s izjašnjavanjem o naciji, vjeri i jeziku, raspodjela državne imovine po funkcionalno-teritorijalnom principu i rješavanje statusa distrikta Brčko ustavnim zakonom kako je dogovoreno", kaže Borenović dodajući da treba da bude razjašnjena odredba o "ustavnim promjenama koje će omogućiti funkcionalne i jače državne inistitucije".
"Dijelovi zajedničke izjave predsjednika ove tri stranke o državnoj imovini i status distrikta Brčko korenspondiraju s našim stavovima. To je nešto što možemo podržati i prihvatiti. Ne slažemo se s popisom stanovništva na ovaj način jer to pitanje treba vezati za donošenje potpuno novog ustava, a ne izmjene postojećeg", ističe Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990.
Komentarišući rezerviranost koalicionih partnera, Tihić kaže da je to nešto o čemu birači treba da vode računa.
"Mi smo ponudili dogovor i rješenja. Na ostalima je da se odrede prema tom dogovoru", smatra Tihić.
Tihić, Dodik i Čović dogovorili su principe izmjene Ustava BiH, popis stanovništva, rješavanje statusa distrikta Brčko, podjelu državne imovine i podržali stavove Fiskalnog vijeća o okvirnom budžetu BiH. Zaključili su da će naknadno razgovarati o rekonstrukciji Savjeta ministara BiH.
(MONDO)