Lokalni izbori u BiH održani 5. oktobra dobili su najveću ocjenu međunarodnih posmatrača za tehnički aspekt provođenja,
Lokalni izbori nisu dobil najveću ocjenu i za predizbornu kampanju i jezik korišćen u kampanji, izjavio je u Sarajevu predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Suad Arnautović.
Do 19. decembra izjavu o imovinskom stanju potpisalo je 2 710 od 3 222 izabranih zvaničnika, rekao je Arnautović na konferenciji za novinare, podsjetivši na obavezu dostavljanja izjave o imovinskom stanju i izabranih zvaničnika kojima je nakon izbora istekao mandat.
Prema Arnautovićevim riječima, preostalo je da se dodijeli 21 mandat odbornicima u skupštinama opština budući da je u međuvremenu bilo odbijanja mandata i ostavki.
Predsjednik CIK-a je ponovio da su protekli lokalni izbori prvi koje su u potpunosti provele domaće vlasti te da su po prvi put birani i predstavnici nacionalnih manjina u lokalne parlamente.
Arnautović je ukazao na potrebu izrade jedinstvenog izbornog informacionog sistema, budući da postojeći sistem podržava svega 40 odsto izbornog procesa.
Član CIK-a Branko Petrić rekao je da postizborne finansijske izvještaje još nije dostavilo 12 stranaka i 139 nezavisnih kandidata koji su učestvovali na oktobarskim izborima, iako su za to imali rok od 30 dana nakon objavljivanja izbornih rezultata.
"Za ove izbore svi su mogli da potroše ukupno oko 19,5 miliona KM, ali su, prema pristiglim izvještajima, troškovi bili znatno manji, skoro ni polovina od predviđenog limita", istakao je Petrić i dodao da je samo u jednom slučaju bilo probijanja dozvoljenog limita (SNSD).
Prema njegovim riječima, u strukturi troškova najznajačnije su učestvovali troškovi za štampanje plakata, potom za štampanje oglasa u javnim glasilima te za štampanje i slanje predizbornog materijala glasačima.
Petrić je rekao da kazne za prekoračenje zakonom dozvoljenog limita iznose do 10 hiljada KM, sem u slučaju zabranjenih prihoda, kad se sankcija kreće do trostrukog iznosa tako pribavljenog prihoda.
Za političke stranke koje ni iprkos urgencijam ne dostave finansijski izvještaj, CIK može izreći kaznu zabrane učešća na narednim izborima, što je ranije primjenjivano.
Cjelokupno izborno zakonodavstvo, među kojima je i zakon o sukobu interesa, doživjelo je izmjene pred ovogodišnje lokalne izbore, rekao je član CIK-a Vedran Hadžović, dodavši da slijedi provjera izabranih opštinskih funkcionera.
CIK je u ovoj godini odgovorio na 110 upita o postojanju sukoba interesa i donio šest sankcija povodom postojanja sukoba interesa.
On je ponovio da je CIK u ovoj godini razmatrao postojanje sukoba interesa u slučaju federalnog premijera Nedžada Brankovića i da je, u skladu sa zakonom, donio odluku da nije nadležan za federalni nivo vlasti, budući da je Federacija BiH donijela Zakon o sukobu interesa.
(Srna)