Sarajevo je, praktično, jednonacionalan grad i u njemu živi više od 90 odsto Bošnjaka, svega šest odsto Srba i tri odsto Hrvata, tvrdi Dizdarević.
Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava BiH Srđan Dizdarević ističe da je jasno da se nacionalna struktura stanovnika današnjeg Sarajeva veoma razlikuje od one prije 1992. godine, iako nije bilo zvaničnog popisa stanovništva još od 1991. godine.
"Danas je u gradu više od 90 odsto Bošnjaka, dok je prije rata bilo oko 50 odsto. Srba je bilo oko 30 odsto, a Hrvata oko sedam procenata", rekao je Dizdarević za "Fokus". On je dodao da, prema procjenama, u Sarajevu danas živi od 20 000 do 30 000 Srba ili nekih šest odsto i 15 000 Hrvata ili tri odsto.
"Dakle, zaključak o tome da je grad jednonacionalan nameće se sam po sebi", istakao je Dizdarević.
Uzroke ovakvog stanja on vidi u ratnim dešavanjima, u politici tadašnjeg rukovodstva sa Pala "koje je pozivalo Srbe da napuste Sarajevo i čak činilo žestok pritisak u tom pravcu", te u politici Alije Izetbegovića i bošnjačkog rukovodstva "koje je naprosto smatralo Sarajevo svojim, bošnjačkim plijenom i nije smatralo da Srbi, Hrvati i ostali predratni stanovnici treba da se vrate u grad".
On je federalnim i kantonalnim vlastima dao negativnu ocjenu kada je riječ o radu na povratku izbjeglog i raseljenog stanovništa nebošnjačke nacionalnosti, upozoravajući da i dalje traje odliv Srba i Hrvata.
"Prema riječima kardinala Vinka Puljića, Sarajevo je u posljednje dvije godine napustilo 500 hrvatskih porodica, što govori o tome koliko se radi na povratku i na novom uspostavljanju multietničnosti u Sarajevu", rekao je Dizdarević.
On je napomenuo da je povratniku Srbinu danas teško da nađe posao u Sarajevu, da svojoj djeci obezbijedi odgovarajuće obrazovanje, odnosno da se osjeća kao svoj na svome i kao građanin čija će prava biti jedako poštovana i uvažavana.
"Kada bi postojala istinska želja da se u Sarajevo vrate njegovi predratni stanovnici, onda bi, primjera radi, trebalo vratiti imovinu Srpskoj pravoslavnoj crkvi, društvu `Prosvjeta`. Trebalo bi u organima opština, Grada, Kantona, u javnim preduzećima zaposliti jedan broj Srba, Hrvata, Roma i učiniti da procenat zaposlenih u javnom sektoru ne bude veći od 95 odsto Bošnjaka", rekao je Dizdarević.
On ističe da bi trebalo učiniti mnogo kako bi Sarajevo zaista i de fakto potvrdilo svoju ulogu glavnog grada BiH.
Odgovarajući na pitanje koliko na međusobno povjerenje utiču i neriješeni slučajevi ratnih zločina protiv srpskog naroda u Sarajevu, Dizdarević je rekao da sva ratna događanja moraju da budu do kraja rasvijetljena i da prvo treba vidjeti ima li tu posla za pravosuđe.
"Nije mi zaista jasno zašto se neki bošnjački autoriteti tako žestoko protive utvrđivanju činjenica o stradanju građana Sarajeva tokom rata. Meni bi, kao građaninu koji od aprila 1992. godine do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma bio u Sarajevu, jedan takav nalaz itekako bio koristan i to bi sigurno išlo u pravcu kažnjavanja potencijalnih počinilaca nedjela i novog uspostavljanja povjerenja sa dojučerašnjim komšijama", rekao je Dizdarević.
(MONDO)