Novi Dejton za ustavne promjene u BiH

Medjunarodna zajednica, prije svega EU i SAD, mora odlučnije da se pozabavi ustavnim reformama u BiH, uz mogućnost održavanja medjunarodne konferencije po ugledu na Dejton sa svim prvobitnim učesnicima, ocijenili su američki analitičari Danijel Server i Morton Abramovic.

U analizi objavljenoj na sajtu Global.Security.com koji se bavi bezbjednosnim pitanjima, oni su naveli da bi, ako lideri u BiH ne postignu dogovor o ustavu, ustavne izmjene trebalo usaglasiti na medjunarodnoj konferenciji na kojoj bi se isključivo razgovaralo o
unutrašnjem uredjenju zemlje, a ne o podjeli BiH.

Server i Abramovic su ocijenili da bi Brisel trebalo da uslovljavanjem napretka u pridruživanju EU podstakne BiH da prihvati dogovorene izmene, a Srbiju da omogući da se konferencija uspješno okonča.

U analizi se navodi da bi EU i SAD trebalo prvo da stave do znanja da je sadašnja situacija u BiH u vezi sa ustavom neprihvatljiva, i da se mora promijeniti.

"Ako to ne donese rezultate trebalo bi ponovo sazvati Dejtonsku konferenciju sa prvobitnim učesnicima: Hrvatskom, Srbijom, BiH i njena dva entiteta (Republikom Srpskom i Federacijom BiH), kao i EU, Velikom Britanijom, Francuskom, Njemačkom i Rusijom", navodi se u analizi.

Poslije konsultacija sa svim učesnicima, SAD i EU bi pripremile nacrt novog ustava BiH koji bi bio u skladu sa evropskim standardima.

EU bi zatim stavila do znanja da perspektiva članstva BiH zavisi od usvajanja dogovorenih ustavnih izmjena, naveli su Abramovic i Server i dodali da je to najbolja poluga za "podsticanje produktivne promjene u BiH".

Srbija, koja ponekad, kako su naveli, ohrabruje stavove premijera RS Milorada Dodika, bila bi upozorena da je uspješna konferencija uslov za napredvodanje Srbije ka EU.

U analizi se dodaje da bi Hrvatska, koja je znatno napredovala ka članstvu u EU, mogla da povuče BiH u pravom smijeru.

Abramovic i Server su naglasili da bi takva konferencija mogla biti sazvana samo ako su parametri jasni, odnosno da "nikakva podjela BiH neće biti dozvoljena".

Na konferenciji bi se raspravljalo samo o "unutrašnjem uredjenju upravljanja u BiH", konkretno o odredbama o pravu konstitutivnih naroda na veto, a cilj konferencije bi bilo ispunjavanje zahtjeva Saveta Evrope.

Druga pitanja u regionu, prije svega Kosovo, bila bi ostavljena po strani, kao i na prvobitnoj konferenicji u Dejtonu 1995. godine.

"Dejton II" bi trajao dok ne bude postignuto rješenje, a kada se završi konferencija izmjene ustava bile bi dostavljene Parlamentu BiH na usvajanje. Parlamenti RS i Federacije BiH bi, takodje, morali da usaglase izmjene sa ustavima entiteta.

Server i Abramovic su ocijenili da je cijeli taj proces izložen brojnim rizicima, ali da bi mnogo opasnije bilo "ostaviti BiH da i dalje luta."

Ocijenili su da bi uspjeh "novog Dejtona" značio okončanje dugogodišnje medjunarodne intervencije u BiH i ovlašćenja visokog predstavnika medjunarodne zajednice.

EU bi, takodje, postepeno povukla svoje snage iz BiH, i ta zemlja bi mogla da nastavi put u Uniju, nadajući se da će u stopu pratiti Hrvatsku, koja već ima status kandidata.

Srbija bi dobila mogućnost da ubrza integraciju u EU, koja je sada usporena, smatraju Server i Abramovic.

Perspektiva članstva u EU okončalo bi duboko ukorijenjene nacionalističke podjele medju balkanskim zemljama, ocjenjuje se u analizi.

"Ako predsednik (SAD Barak) Obama i lideri EU vjeruju da 'agresivna diplomatija' može biti upotrebljena da se spriječi sukob i izgradi zemlja, BiH bi bila dobro mjesto da se počne. A njeno članstvo u EU bi bilo dobro ishodište", zaključuje se u analizi.

(Beta)