Radovan Karadžić zatražio od Tribunala da odbaci optužbe protiv njega zasnovane na individualnoj odgovornosti u zajedničkom zločinačkom poduhvatu.
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je od Haškog tribunala da odbaci optužbe protiv njega zasnovane na njegovoj individualnoj odgovornosti kao učesnika u pretpostavljenom zajedničkom zločinačkom poduhvatu.
U danas objavljenom preliminarnom prigovoru na optužnicu, odbrana je taj zahtjev utemeljila na ocjeni da su suprotni medjunarodnom običajnom pravu oni dijelovi optužnice u kojim se navodi da je Karadžić mogao "predvidjeti" da bi neki od učesnika u zločinačkom poduhvatu "mogli" počiniti zločine, čak i ako ta zlodjela nisu bila dogovorena.
Odbrana je, suprotno tome, ocijenila da medjunarodno običajno pravo i praksa Tribunala predvidjaju da za utvrdjivanje individualne odgovornosti optuženog "počinjenje zločina van okvira udruženog zločinačkog poduhvata mora biti prirodna poslvedica dogovorenih
zlodjela".
Dalje, kaže odbrana, po medjunarodnom pravu, "optuženi mora biti u mogućnosti da predvidi počinjenje tih zločina kao vjerovatnu", a ne samo moguću "posljedicu zajedničkog zločinačkog plana".
"Tribunal stoga nema nadležnost da sudi Karadžiću za zločine koje su mogli biti počinjeni od jednog ili više učesnika u udruženom zločinačkom poduhvatu, a koje je optuženi mogao predvidjeti samo kao moguću posljedicu tog poduhvata", ocijenili su u podnesku Karadžićevi pravni savjetnici.
Prema optužnici, Karadžić je bio svjesten da su zločini "moguća" posljedica udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje muslimanskog i hrvatskog stanovništva sa velikog dijela teritorija BiH, predvidjenih za novu srpsku državu.
Po tom osnovu tužioci tvrde da je Karadžiću bilo predvidivo da bi mogli biti počinjeni genocid, progon, istrebljenje i ubistva, nesrba, te da su ta zlodjela "moguća" posljedica udruženog zločinačkog poduhvata.
Karadžić je, u dvije tačke, optužen da je individualno i komandno odgovoran za genocid, a u preostalih devet tačaka za progon, istrebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje civilnog stanovništva, nezakonite napade na civile i uzimanje medjunarodnih talaca.
Optužbe protiv Karadžića sažete su i usredsredjenje na: etničko čišćenje u BiH 1992-95. godine; kampanju terora protiv civila tokom opsade Sarajeva u isto vrijeme; uzimanje UN osoblja za taoce u maju i junu 1995, te genocid u Srebrenici u julu 1995. godine.
Karadžić je početkom marta odbio da se izjasni o krivici po tačkama optužnice, a sudija Ijan Bonomi zatim je, u skladu sa pravilima suda, u spis uveo da je optuženi izjavio da nije kriv.
(Beta)