Profesor Čarls Ingrao tvrdi da su američke snage odbijale da uhapse Mladića i Karadžića, čak i kada je Stejt department tražio da budu uhapšeni.
"Američke snage su mogle uhapsiti Ratka Mladića u prvoj polovini 1996. godine, ali je Glavni štab američke vojske izdao naređenje da se ne hapsi nijedan optuženik za ratne zločine, da ih se klone i da ne pokušavaju da ih traže", kazao je profesor istorije na američkom univerzitetu u intervjuu za banjalučki "Glas Srpske".
Prema njegovim riječima, američka vojska i predsjednik Bil Klinton bilu su uplašeni da će, ukoliko neko od optuženih za zločine bude uhapšen, izbiti veliko nasilje i da će biti ugroženi američki vojnici.
"Mislili su da će ako se to desi američko javno mnjenje zahtjevati da se povuku američki vojnici iz BiH. Američka vojska i Klinton su vjerovali da je najbitnije razdvojiti dvije zaraćene strane. I kada je Stejt department tražio da optuženi budu uhapšeni, američka vojska je to odbila", naveo je on.
Dodaje da se dešavalo da su američke snage sretale Mladića "koji se kretao po Bosni", ali da nisu htjele ništa da urade.
"Nije bilo toliko puteva oko Han Pijeska da bi prolazio nevidljiv, a tamo su bile tri grupe američkih specijalaca koji su ga pratili, ali ne i uhapsili", istakao je Ingrao, koji je vođa tima 300 svjetskih istoričara i pravnika autora knjige "Suočavanje sa jugoslovenskim kontroverzama", koja je promovisana u Sarajevu.
On tvrdi da je Ričard Holbruk dao Radovanu Karadžiću usmeno obećanje da ga neće uhapsiti, jer je znao da američka vojska to neće da učini, dodajući da o tome ne postoji nikakav pisani dokument.
"Holbruk nije imao šta da ponudi Karadžiću da se on povuče iz politike, a znao je da američka vojska nije htjela da ga uhapsi. Zato mu je po Miloševiću poručio da mu američki vojnici neće smetati, a znao je da ga ni francuska armija neće uhapsiti. To Holbrukovo obećanje bilo je verbalno i ne postoji nikakav dokument", naglasio je Ingrao.
On je naveo da ga je prije četiri meseca posjetio Karadžićev advokatski tim i pokazao mu potpisan dokument na kojem stoji Karadžićev potpis, dodajući da je Holbruk to odbio da potpiše, te da je i Stejt department saopštio da Holbruku nikada ne bi dozvolili da potpiše takav dokument.
Upitan zašto je za ratne zločine optužen gotovo cjelokupni ratni vrh Srbije i RS, ali ne i ostalih naroda na prostoru bivše Jugoslavije, Ingrao je konstatovao da se to desilo "zato što su postojali dokazi da su oni izdavali naredbe za zločine".
"Generali koji su dobili naredbe su ih i izvršili. Uhapšeni su i oni koji su izvršili te naredbe. Dokazi o zločinima u Srebrenici su toliko ubjedljivi da ih malo ko u svijetu negira. Dokazi na drugim stranama su međutim tanji, što ne znači da su svi drugi nevini", rekao je Ingrao.
Prema njegovim riječima, prema raspoloživim dokazima Alija Izetbegović nikada nije potpisao naredbu da se počine masovna ubistva, dok je Franjo Tuđman bio obaviješten o zločinima počinjenim nad Srbima, zbog čega bi, da je živ, najvjerovatnije bio u Hagu.
Ingrao smatra da je potrebno provesti i punu istragu o stradanju Srba u Sarajevu, kao i o zločinima protiv vojnika JNA u Tuzli.
(Beta/MONDO)