Crnadak je rekao Srni da se prema trenutnoj strukturi budžeta Ministrstva odbrane BiH 84 odsto sredstava izdvaja za troškove personala
Zamjenik ministra odbrane BiH Igor Crnadak smatra da je budžet za potrebe Ministarstva odbrane BiH "katastrofalan", jer svojom sadašnjom strukturom ne nudi nikakve ozbiljne mogućnosti modernizacije i nabavke opreme.
Crnadak je u intervjuu za Novinsku agenciju Republike Srpske /SRNA/ pojasnio da se prema trenutnoj strukturi budžeta 84 odsto sredstava izdvaja za troškove personala, odnosno plate i naknade zaposlenih, 15 odsto za operativne troškove, a svega jedan ili čak manje od jedan odsto za modernizaciju.
On je istakao da je jedini kratak i brz put do modernizacije Oružanih snaga BiH smanjenje broja vojnika, što je politički vrlo osjetljiva tema.
"Za bilo kakvu promjenu veličine i strukture Oružanih snaga biće potrebna jednoglasna odluka članova Predsjedništva BiH i do takve odluke bilo bi veoma teško doći", napominje Crnadak.
Govoreći o dosadašnjim aktivnostima koje je BiH preduzimala u okviru približavanja NATO-u i programu Partnerstvo za mir, Crnadak je rekao da su predstavnicima Ministarstva odbrane BiH tokom posljednjih posjeta Briselu partneri iz Sjevernoatlantske alijanse prenijeli generalni stav da je reforma odbrane u BiH uspješna.
Zamjenik ministra odbrane napominje da Brisel od BiH očekuje politički dogovor vezan za imovinu i da se posveti veća pažnja budžetskoj strukturi Ministarstva odbrane koja je nepovoljna.
"Poruke Brisela su jako pozitivne i evroatlantska perspektiva BiH nijednog trenutka ni od koga nije dovedena u pitanje", ističe Crnadak.
Govoreći o podnošenju aplikacije BiH za Akcioni plan za članstvo /MAP/, odnosno posljednji korak prije punopravnog članstva u NATO-u, Crnadak je ocijenio da je Predsjedništvo BiH napravilo dobar potez što to nije učinjeno prije Samita Sjevernoatlantske alijanse u aprilu ove godine.
"Nismo razriješili pitanje imovine što u svakom slučaju mora biti učinjeno prije podnošenja aplikacije za MAP. Očekujem da ćemo to pitanje riješiti i da će BiH biti u prilici da svoju aplikaciju podnese u drugoj polovini ove godine", ističe Crnadak.
On je napomenuo da se zatvaranje OHR-a ne vezuje za članstvo BiH u NATO-u, ističući da cjelokupna slika BiH treba da bude pozitivna.
Crnadak je dodao da nema drugih krupnih političkih uslova za BiH na putu ka članstvu u NATO, jer nema uslovljavanja vezanih za uređenje države.
On je dodao da je Dobojski sporazum potpisan 27. marta prošle godine u političkom smislu riješio problem vojne imovine.
On je najavio da će u narednih nekoliko sedmica ekspertski tim Ministarstva odbrane raditi na kompletiranju spiska svih elemenata naoružanja, municije i vojne opreme sa preciznim količinama i stanjem u kojem se nalaze i koje će biti predloženo Predsjedništvu BiH da se odredi za višak.
"Upravo će odluka Predsjedništva BiH nakon što kompletiramo spisak viškova i poslije toga rješavanje na već ranije definisan način, a to je prodaja, donacija i uništavanje viška predstavljati praktičnu realizaciju Dobojskog sporazuma. Ja tu ne očekujem velike probleme, iako će to biti veoma osjetljiv proces", napominje Crnadak.
Kada je riječ o nepokretnoj vojnoj imovina, on je rekao da će se ona rješavati zajedno sa pitanjem ostale nepokretne državne imovine i na tome radi državna Komisija za imovinu.
"Pitanje nepokretne vojne imovine, i upošte imovine, jeste politički problem koji treba riješiti što prije. Vrlo je bitno napomenuti da u tehničkom i operativnom smislu Ministarstvo odbrane BiH ima puni pristup svim lokacijama i kasarnama u cijeloj BiH i potpuni pristup svoj opremi, oružju i municiji, što znači da nemamo nikakvih ograničenja i prepreka za provođenje reformi i obavljanje aktivnosti", napominje Crnadak.
Govoreći o učešću BiH u mirovnim misijama, Crnadak je podsjetio da su nedavno generalni sekretar NATO-a Shefer i ministar odbrane BiH Selmo Cikotić potpisali ugovor kojim se ozvaničava ulazak vojnika Oružanih snaga BiH u Misiju podrške mira u Avganistanu /ISAF/.
"Za početak, to će biti 10 štapskih oficira od kojih će dvojica biti raspoređeni u okviru Danskog kontingenta, a osam u okviru Njemačkog kontingenta. U narednim sedmicama nas očekuje odlazak ovih oficira na teren i njihovo raspoređivanje u Avganistanu", rekao je Crnadak.
On je napomnuo da se, kada je riječ o povlačenju EUFOR, radi o potrebi da se takva odluka, nakon svega što se dešavalo u BiH ipak donese u punoj proceduri, uzimajući u obzir sve potrebno vrijeme da se ne bi napravila greška.
(Srna)
