Narodna skupština Republike Srpske usvojila je večeras na posebnoj sjednici po hitnom postupku Ekonomsku politiku Srpske za narednu godinu.
Ovim dokumentom predviđene su izmjene ili donošenje 33 zakona na osnovu kojih će biti realizovane predviđene mjere, kao što je stabilizacija privrede i privredni rast, reforme u svim oblastima, pišu Nezavisne novine.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović ranije je istakla da su ključne reformske oblasti Vlade za 2015. godinu oporavak privrede i novi privredni rast, reforma javnog sektora, fiskalna konsolidacija, očuvanje socijalne sigurnosti i evropski put Republike Srpske.
Ona je dodala da je reforma javnog sektora sveobuhvatna, počevši od reforme Vlade i republičke uprave, preko određenih reformi u lokalnoj samoupravi, javnim preduzećima, te zdravstvenom i finansijskom sektoru.
Budžet Republike Srpske za 2015. godinu od 2.033 miliona maraka karakterišu rast prihoda, smanjenje rashoda i pozitivni finansijski rezultat, koji će biti iskorišten za servisiranje duga, rekao je danas Zoran Tegeltija, ministar finansija RS, na skupštinskoj raspravi o budžetu i ekonomskoj politici.
On je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je opozicija prihvatila mjere iz ekonomske politike koje se odnose na poreske mjere za narednu godinu, koje imaju za cilj povećanje prihoda u budžetu. Tegeltija je decidno rekao da rashodi neće rasti i da će ostati na nivou 2014. godine, uključujući i sprovođenje odluke o nezapošljavanju novih radnika u javnoj upravi.
Zapošljavanje
"Neće biti novog zapošljavanja, ni političkog o kome se govori, niti bilo kakvog drugog. Na kraju 2013. i do oktobra 2014. godine razlika u cjelokupnoj državnoj upravi, koja broji više od 35.000 ljudi, je u 72 čovjeka. U 2015. nastavićemo politiku restriktivnog zapošljavanja, a sve podsticajne mjere koje su definisane u budžetu će ostati onako kako su napisane", naglasio je Tegeltija. Napomenuo je i da je ukupna budžetska potrošnja napravljena dosta restriktivno.
"Već od prvog dana otkad smo predstavili budžet rekli smo da plate ostaju na nivou kraja 2014, to znači značajno više nego što su bile u prvom kvartalu 2014. Za plate je potrebno obezbijediti 13 miliona više, a za naknade oko šest miliona manje. U 'prebijenom stanju' će to iznositi sedam miliona", rekao je Tegeltija.
Očekivano, opozicija je najviše napadala strukturu budžeta, posebno ukazujući da je razlika između izvornih budžetskih prihoda i budžetskog nivoa više od 400 miliona maraka koja će biti namirena iz zaduživanja.
Kritikovali su i nepoštovanje zakonskih odredaba o predstavljanju nacrta budžeta najkasnije do 15. novembra, kao i to što Skupštini još nije predstavljen izvještaj o šestomjesečnom izvršenju prethodnog budžeta.
Vukota Govedarica, predsjednik Kluba SDS-a, rekao je da će njegova stranka, pored amandmana koje će priložiti, podnijeti zaključak u kojem će od Vlade tražiti da ispoštuje zakonske odredbe kad je u pitanju donošenje budžeta i izvještaj o njegovom izvršenju. Rekao je i da su dugovi najveći problem RS, a da bi se otplatili, potrebno je uzeti nove kredite od oko 450 miliona maraka.
"Nedostaju sredstva za podsticaj privredi kad je u pitanju izvoz i te amandmane će predložiti SDS. Takođe, 34 miliona nedostaje da se isplati akumulirani dug poljoprivrednicima", naveo je Govedarica.
"Nedostaju sredstva za podsticaj privredi kad je u pitanju izvoz i te amandmane će predložiti SDS. Takođe, 34 miliona nedostaje da se isplati akumulirani dug poljoprivrednicima", naveo je Govedarica.
Prijedlozi
Ipak, bilo je i konstruktivnih prijedloga opozicije, pa je, na primjer, Zdravko Krsmanović iz NDP-a predložio Vladi tri skupa mjera koje treba sprovesti, obećavši "pruženu ruku" opozicije ako bude bila spremna da ih sprovede.
"Mi predlažemo da se rastući dug rješava restrukturiranjem poreskih prihoda, da se PDV podigne na dva odsto, a da smanjimo porez na dohodak zaposlenih i jedan odsto da ide na Fond PIO, a zdravstvo da pomažemo preko akcize na duvan", rekao je Krsmanović.
On je dodao da treba uvesti podsticaje privatnicima na novozaposlene radnike, upozoravajući da sve investicije idu u Srbiju, a ne u BiH zato što tamo strani investitori imaju mnogo povoljnije uslove.
Rekao je i da se treći prijedlog mjera odnosi na stvaranje pretpostavki za obračun s kriminalom i korupcijom.
"Od Vlade tražim da vuče brze poteze da u kratkom roku napravimo spektakularne promjene jer više nemamo vremena", rekao je, a onda, pomalo zagonetno, spomenuo mogućnost "narandžaste revolucije" i novih "proljeća", uz napomenu "da bi opozicija mogla stati na čelo protesta protiv Vlade" ako ne sprovede mjere za popravljanje stanja u privredi.
Kritike
Naravno, ni današnje zasjedanje nije moglo proći bez priče o "papcima" i kupovini poslanika, a ovaj put najviše kritika na račun Željke Cvijanović, predsjednika Vlade RS, iznijeli su Branislav Borenović, šef Kluba PDP-a, koji je Cvijanovićevu optužio da je "vrh političke korupcije", te da je premijersko mjesto bilo obećano Igoru Radojičiću, poslaniku SNSD-a, ali da se od toga odustalo, te Krsto Jandrić, poslanik NDP-a, koji tvrdi da je i njima nuđeno da dobiju privilegije ako bi podržali Vladu.
Cvijanovićeva je Borenovića prozvala za nekorektnost, izvrtanje činjenica i napade na ličnoj osnovi.
"U meni ima više želje da se s tim obračunam nego kod vas. Obrušavate se na mene u porodičnom smislu, izmišljate priče tako da se čovjeku diže kosa na glavi. Radili ste skandalozne stvari i u političkoj kampanji i kasnije. Sramotan je način na koji se ponašate. Vrlo ste nekorektni da pričate da sam ja dio korupcije. Vi odlično znate da ja nisam nikoga nikada nazvala papkom. Možete da pričate o korupciji koliko god hoćete, ali mene nema ni u jednom koruptivnom slučaju", rekla je Cvijanovićeva.
Borenović je nakon toga od Nedeljka Čubrilovića, predsjednika parlamenta, zatražio da ga zaštiti od napada premijerke na ličnoj osnovi.
Ipak, strasti su se na kraju smirile, a Borenović je izrazio nadu da će s Cvijanovićevom popiti kafu i razjasniti nesporazume.