Napadi islamista na Balkanu mogli bi da uslijede već oko Vidovdana, 28. juna, upozoravaju stručnjaci za bezbjednost, uz procjenu da su hiljade ekstremista u BiH već aktivirane.
Nedavno se na nekim islamskim sajtovima pojavio video snimak pod naslovom "Islamska država na Balkanu“. To je bio signal za pet hiljada potencijalnih terorista, koliko ih sada ima u BiH, da se "probude", da truju izvore vode za piće, ruše zgrade, napadaju zaštićene objekte...
"Ta taktika terorista takozvane `islamske države` već je viđena u napadima na policijske stanice u Zvorniku i Bugojnu, ambasadu SAD u Sarajevu ili kada je eksplodirao automobil - bomba u Mostaru“, podsjeća član ekspertskog tima za borbu protiv terorizma u jugoistočnoj Evropi Dževad Galijašević.
Ozbiljne terorističke prijetnje islamski ratnici ovih dana šalju i Srbiji. Nedavno su kroz ogradu srpske ambasade u glavnom gradu Sirije Damasku ubacili prijeteću poruku osoblju da napuste objekat ili će biti ubijeni.
Analitičari tvrde da su teroristi planirali da u narednom petogodišnjem periodu u svom pohodu na Balkan "pokore" Srbiju. Vjeruju se da te prijetnje Srbiji potiču iz zloglasne "Balkanske brigade koja okuplja ratnike uglavnom sa ovih prostora.
Ta brigada već odavno ratuje pod zastavom takozvane "islamske države" na području Iraka i Sirije i poznata je po neviđenim zvjerstvima. Komandant ove brigade porijeklom je sa Kosova, a njegov zamjenik iz centralne Srbije.
Prije nekoliko godina zvaničnici Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH javno su govorili da u BiH ima više od tri hiljade islamskih ekstremista koji su spremni za različite terorističke akcije. Međutim, osnivanjem takozvane "islamske države", broj islamskih ratnika i u BiH povećava se svakodnevno.
"Prema našim procjenama, sada imamo više od sto hiljada pripadnika vehabijskog pokreta. Od toga je bar pet hiljada već spremno na `sveti rat`“, ističe Dževad Galijašević.
On upozorava da islamisti u BiH imaju svu potrebnu infrastrukturu, jer ih podržavaju politički lideri u Sarajevu, prije svega Bakir Izetbegović kao i predsjednik Sabora Islamske zajednice Hasan Čengić.
U ovom trenutku niko nema pouzdanih podataka o tome koliko državljana BiH sada ratuje širom svijeta. Prema podacima britanskih obavještajnih službi, samo u Siriji ratuje 330.
MUP Republike Srpske raspolaže sa drugačijim podacima. Prema njihovoj evidenciji, u Siriji trenutno ratuje ukupno 180 državljana BiH, od kojih je 12 sa područja Republike Srpske.
Prema njihovim podacima, do sada je na sirijskom ratištu poginulo 26 državljana BiH, od kojih su četvorica imala registrovano prebivalište u Republici Srpskoj.
"Dosadašnjim radom Ministrastva na prikupljanju podataka o odlascima državljana BiH u Siriju primijetili smo da su u `džihad` uglavnom otišla lica koja su od ranije bila poznata po ekstremističkim stavovima“, navodi za Srnu ministar unutrašnjih poslova Srpske Dragan Lukač.
On naglašava da je BiH sporo reagovala na učešće svojih državljana na stranim ratištima. Ilustrovao je to podatkom da je donošenje odgovarajućih zakonskih propisa koji bi sankcionisali ovu pojavu kasnilo čitave tri godine u odnosu na prve odlaske dobrovoljaca u sukob na području Sirije.
Krivični zakon BiH izmijenjen je 2014. godine, ali su, prema mišljenju mnogih uglednih pravnika, nejasne mnoge odredbe, poput dokazivanje krivičnog djela koje se odnosi na sankcionisanje državljana BiH koji ratuju za strane paravojne ili parapolicijske jedinice.
Za to u BiH očigledno nema političke volje. Jer, kako drugačije objasniti činjenicu da još nije pokrenuta nijedna Interpolova potjernica za državljanima koji ratuju u Siriji i Iraku?
To nedvosmisleno govori da se u Sarajevu blagonaklono gleda prema islamskom terorizmu i ratnicima takozvane "islamske države" sa pasošima BiH.
Za to vrijeme, Federacija BiH posvađana je i podijeljena između između Bošnjaka i Hrvata, a uporedo se raznim montiranim procesima, poput onog protiv direktora Agencije za istrage i zaštitu BiH, razbija ova najvažnija bezbjednosna agencija na zajedničkom nivou.
Eksperti za bezbjednost smatraju da Republika Srpska mora stvarati vlastite snage za borbu protiv terorizma i na drugoj strani držati stalnu komunikaciju sa obavještajno bezbednosnim strukturama u Srbiji.
U MUP-u Srpske odavno su napravili Akcioni plan za prevenciju i borbu protiv terorizma, a preduzeli su i brojne druge aktivnosti kako bi u slučaju terorističkog napada ili neposredne opasnosti organizacione jedinice mogle da pruže blagovremen i efikasan odgovor.
"Ta taktika terorista takozvane `islamske države` već je viđena u napadima na policijske stanice u Zvorniku i Bugojnu, ambasadu SAD u Sarajevu ili kada je eksplodirao automobil - bomba u Mostaru“, podsjeća član ekspertskog tima za borbu protiv terorizma u jugoistočnoj Evropi Dževad Galijašević.
Ozbiljne terorističke prijetnje islamski ratnici ovih dana šalju i Srbiji. Nedavno su kroz ogradu srpske ambasade u glavnom gradu Sirije Damasku ubacili prijeteću poruku osoblju da napuste objekat ili će biti ubijeni.
Analitičari tvrde da su teroristi planirali da u narednom petogodišnjem periodu u svom pohodu na Balkan "pokore" Srbiju. Vjeruju se da te prijetnje Srbiji potiču iz zloglasne "Balkanske brigade koja okuplja ratnike uglavnom sa ovih prostora.
Ta brigada već odavno ratuje pod zastavom takozvane "islamske države" na području Iraka i Sirije i poznata je po neviđenim zvjerstvima. Komandant ove brigade porijeklom je sa Kosova, a njegov zamjenik iz centralne Srbije.
Prije nekoliko godina zvaničnici Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH javno su govorili da u BiH ima više od tri hiljade islamskih ekstremista koji su spremni za različite terorističke akcije. Međutim, osnivanjem takozvane "islamske države", broj islamskih ratnika i u BiH povećava se svakodnevno.
"Prema našim procjenama, sada imamo više od sto hiljada pripadnika vehabijskog pokreta. Od toga je bar pet hiljada već spremno na `sveti rat`“, ističe Dževad Galijašević.
On upozorava da islamisti u BiH imaju svu potrebnu infrastrukturu, jer ih podržavaju politički lideri u Sarajevu, prije svega Bakir Izetbegović kao i predsjednik Sabora Islamske zajednice Hasan Čengić.
U ovom trenutku niko nema pouzdanih podataka o tome koliko državljana BiH sada ratuje širom svijeta. Prema podacima britanskih obavještajnih službi, samo u Siriji ratuje 330.
MUP Republike Srpske raspolaže sa drugačijim podacima. Prema njihovoj evidenciji, u Siriji trenutno ratuje ukupno 180 državljana BiH, od kojih je 12 sa područja Republike Srpske.
Prema njihovim podacima, do sada je na sirijskom ratištu poginulo 26 državljana BiH, od kojih su četvorica imala registrovano prebivalište u Republici Srpskoj.
"Dosadašnjim radom Ministrastva na prikupljanju podataka o odlascima državljana BiH u Siriju primijetili smo da su u `džihad` uglavnom otišla lica koja su od ranije bila poznata po ekstremističkim stavovima“, navodi za Srnu ministar unutrašnjih poslova Srpske Dragan Lukač.
On naglašava da je BiH sporo reagovala na učešće svojih državljana na stranim ratištima. Ilustrovao je to podatkom da je donošenje odgovarajućih zakonskih propisa koji bi sankcionisali ovu pojavu kasnilo čitave tri godine u odnosu na prve odlaske dobrovoljaca u sukob na području Sirije.
Krivični zakon BiH izmijenjen je 2014. godine, ali su, prema mišljenju mnogih uglednih pravnika, nejasne mnoge odredbe, poput dokazivanje krivičnog djela koje se odnosi na sankcionisanje državljana BiH koji ratuju za strane paravojne ili parapolicijske jedinice.
Za to u BiH očigledno nema političke volje. Jer, kako drugačije objasniti činjenicu da još nije pokrenuta nijedna Interpolova potjernica za državljanima koji ratuju u Siriji i Iraku?
To nedvosmisleno govori da se u Sarajevu blagonaklono gleda prema islamskom terorizmu i ratnicima takozvane "islamske države" sa pasošima BiH.
Za to vrijeme, Federacija BiH posvađana je i podijeljena između između Bošnjaka i Hrvata, a uporedo se raznim montiranim procesima, poput onog protiv direktora Agencije za istrage i zaštitu BiH, razbija ova najvažnija bezbjednosna agencija na zajedničkom nivou.
Eksperti za bezbjednost smatraju da Republika Srpska mora stvarati vlastite snage za borbu protiv terorizma i na drugoj strani držati stalnu komunikaciju sa obavještajno bezbednosnim strukturama u Srbiji.
U MUP-u Srpske odavno su napravili Akcioni plan za prevenciju i borbu protiv terorizma, a preduzeli su i brojne druge aktivnosti kako bi u slučaju terorističkog napada ili neposredne opasnosti organizacione jedinice mogle da pruže blagovremen i efikasan odgovor.
