Dok su šume, parkove i centre za smještaj u Srbiji preplavili azilanti iz Sirije, u Centru za azilante u delijašu kod Trnova, na tridesetak kilometara od Sarajeva, boravi samo pet osoba.
Među njima nema Sirijaca. Porijeklom su iz Konga, Kube, Srbije i Turske. Svima im je BiH samo usputna stanica do bolje budućnosti.
“Broj azilanata može da se promijeni već sutra, to je relativno, i struktura se stalno mijenja. Ono što je svima zajedničko je da BiH ne shvataju kao zemlju gdje bi ostali, oni su ovdje trenutno, a krajnji cilj im je uglavnom neka od država EU”, kaže za Avaz Dževad Koštrović, upravnik Centra u Delijašu.
Azilanti se u našoj zemlji ne zadržavaju dugo, u prosjeku mjesec – dva, a onda nađu način da nastave dalje.
“Tokom boravka u BiH imaju sve uslove i pravo kretanja. Centar u Delijašu je poluotvorenog tipa, tako da mogu izlaziti, ali moraju se vratiti do 22 sata. Ako ne dođu, zovemo Graničnu policiju i Službu sa poslove sa strancima. Ovdje imaju pravo na smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu, besplatnu pravnu pomoć, usluge prevodioca i tumača, pristup obrazovnom sistemu”, istakao je Koštović.
Od 1998. godine u Rakovici je postojao Azilantski centar, a novi, savremeni u Delijašu otvoren je u avgustu prošle godine. Sobe su uređene, čiste, četvorokrevetne, ali nerijetko samo po jedan čovjek bude u sobi.
“Nekad ostavimo majku i dijete da budu sami. Trenutno u Cenrtru nema ni jedno dijete. Kapacitet je 154 mjesta, a u slučaju masovnijeg priliva, ovdje može boraviti do 300 ljudi. Od početka ove godine do danas podneseno je 25 zahtjeva za međunarodnu zaštitu za 26 osoba. Ministarstvo sigurnosti Bih brine se o azilantima, a potpisan je i ugovor sa UNHCR-om, koji takođe snosi troškove”, kaže Koštović.
Migranti s Bliskog istoka i sjevera Afrike postaju sve veći problem za Evropu, naročito za zemlje koje se nalaze na zapadnobalkanskoj ruti migracija naroda. Prema podacima UNHCR-a, Siriju dnevno napusti i do 5.000 ljudi. Trenutno, BiH nema problema sa azilantima iz Sirije kao Srbija, ali ne znači da ih neće biti.
“Svi putevi vode prema Srbiji i dalje prema Mađarskoj, koja je dio šengenskog prostora i odatle mogu otići gdje žele. Ako Mađarska podigne zid, kao što je najavljeno, BiH bi mogla imati problem. Ako veći broj ljudi potraži zaštitu, morali bismo potražiti međunarodnu pomoć, vjerovatno postaviti neke montažne objekte. I zemlje razvijenije od naše teško bi se izborile s većim prilivom ljudi koji traže azil”, ističe Koštović.