Stručnjak za bezbjednost Predrag Ćeranić izjavio da vehabijski pokret predstavlja posebnu prijetnju za bezbjednost BiH, jer rat za "Islamsku državu" više neće voditi u Siriji i Iraku, već čeka pogodan momenat da za te ideje ratuje u BiH
Ćeranić je na naučnoj konferenciji "Bezbjednosni izazovi i prijetnje na Balkanu" u Beogradu ukazao da se vehabije pripremaju tako što nastoje da kroz misionarski rad steknu veliki broj sljedbenika što im uspijeva jer sve više mladih privlači organizacija paralelna Islamskoj vjerskoj zajednici, koju su stvorili.
"To je razlog što vehabijske zajednice ne možemo više posmatrati kao izdvojene enklave u ruralnim područjima. Oni sada najviše sljedbenika imaju u sarajevskim predgrađima Butmiru, Rajlovcu i Hadžićima iz kojih je najveći broj mladića otišao da ratuje u Siriji za `Islamsku državu`", rekao je Ćeranić.
On kaže da treba podržati akciju koju je inicirao poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, koji je zatražio da oni koji nisu pripadnici ove zajednice do kraja februara prestanu sa održavanjem vjerskih aktivnosti u objektima bez odobrenja za rad od nadležnog tijela Islamske zajednice.
"Zakon o slobodi vjere i vjerskih zajednica ne dozvoljava nikakvo vjersko organizovanje van postojećih konfesija", rekao je Ćeranić.
On ističe da je vehabijska filozofija da državu treba graditi prema šerijatu veoma opasna u multinacionalnim i multikonfesijalnim društvima kakva je BiH.
"Pokazalo se da su teroristi ubijali i Srbe i Bošnjake i civile i policajce i da su zajednička prijetnja. Nisam siguran da se na terorizam gleda istim očima na nivou najviših organa u BiH", rekao je Ćeranić.
On smatra da se najveći bezbjednosni rizik u BiH, ali i ostalim zemljama Zapadnog Balkana krije u mogućnosti da Hrvatska na svojoj granici podigne žičane ograde i postavi vojsku i da se migrantska kriza duboko prelije na teritorije susjeda.
"O tome se ne razmišlja, niti se traži rješenje", rekao je Ćeranić.
Direktor Evroazijskog bezbjednosnog foruma Mitar Kovač ocijenio je da najveći bezbjednosni izazov za zemlje Balkana i Srbiju predstavljaju sukobi zamrznuti u prošlosti.
"Postoji izraziti problem ekstremnog nacionalizma i nastupanja sa pozicije vere. U narednom periodu, ako to bude interes velikih sila, mogao bi da bude pokrenut proces nasilnog rešavanja konflikata, a tu pre svega mislim na rešavanje pitanja u vezi sa BiH", rekao je Kovač.
Profesor Radovan Radinović smatra da su naslijeđeni etnički sukobi najveći bezbjednosni rizik za zemlje Zapadnog Balkana.
On upozorava da ništa manji rizik ne predstavlja ni stalna težnja Nato da održi svoje vojno prisustvo i uticaj na tom prostoru. "Poziv Crnoj Gori u Nato je veoma nepovoljna činjenica iz geopolitičkih i ostalih razloga", konstatovao je Radinović.
Profesor Radomir Milašinović smatra da je izraziti faktor nestabilnosti u Srbiji i zemljama u okruženju kriminalizacija društva.