U Republici Srpskoj ima čak 96.026 registrovanih vozila više nego zaposlenih!
Prema najnovijim podacima Agencije za bezbednost saobraćaja RS i Republičkog zavoda za statistiku, zaposleno je 249.610 stanovnika Srpske, dok je na ulicama 345.636 registrovanih vozila.
Sociolozi tvrde da ništa na svijetu čovjeka ne može da pomjeri prije u pogrešnu stranu kao gubitak dostojanstva. To je, kažu, posebno tipično u manje razvijenim sredinama, ali i u posleratnom periodu.
Kako bi nadomjestili nagli gubitak kulturnih, materijalnih i intelektualnih vrijednosti, karakterističnih za periode krize, građani često hrle za tzv. instant luksuzom, kako bi bar prividno pokazali svom okruženju da nisu očajni, pišu "Večernje novosti".
Postavlja se pitanje gdje građani Srpske nalaze novac za kupovinu automobila, s obzirom na to da većina njih jedva sastavlja kraj s krajem. Privilegiju da živi nešto lukzuznije ima manjina, a to su mahom zaposleni u državnom sektoru ili privatni preduzetnici.
Ipak, i uprkos tom podatku, prema posljednjim pokazateljima, na 1.000 stanovnika u Srpskoj u prosjeku ide 227 automobila, što je više nego duplo u odnosu na svjetski prosjek, koji iznosi 108.
Sociolog Ivan Šijaković kaže da je riječ o prividnom disbalansu koji se zasniva na ponašanju milionera. Dakle manjine, u socijalno devijantnim okolnostima.
"Najbogatiji najbolje prilike ubiru upravo kad je stanje u državi, odnosno nekoj sredini, najlošije po egzistenciju prosječnog građanina. Ekonomija uzdrmana, cijene padaju, a onda oni koji ima novca za luksuz, tu privilegiju samo pojačaju. Tada se kupuju i nekretnine i automobili, ne samo sebi, već i sinu, supruzi... Tako u svijetu, prema posljednjim podacima, imamo 2.138 milijardera čija se ukupna imovina procjenjuje na više od ukupne imovine ostatka svijeta", objašnjava Šijaković.
Svjetski efekti se uvijek, bez izuzetka, odslikavaju i na naše prostore.
"Tako u Srpskoj, na primjer, imamo 62 ljudi čija se imovina procjenjuje na više nego što je ukupna imovina ostalih milion", dodaje Šijaković.
Iz Agencije za bezbjednost saobraćaja RS ovo činjenično stanje pojašnjavaju i slabim razvojem drugih vidova gradske vožnje.
"Automobila je više samim tim što nemamo, recimo, tramvaj ili trolejbus, pa su putnička vozila najpogodnija alternativa, pogotovo za zaposlene ili porodice s djecom. S druge strane, pale su cijene polovnih automobila koji su mnogo pristupačniji građaninu s prosječnim primanjima", rekli su u ovoj agenciji.
U Udruženju ekonomista SVOT ističu da veliki priliv novca u Republiku Srpsku za kupovinu luksuznih predmeta, pa između ostalog i automobila, stiže iz inostranstva.
"Opet se vraćamo na početak kruga. Velika nezaposlenost, odliv stanovništva na rad u inostranstvo, a onda novac zarađen van granica RS ponovo se vraća na ove prostore. Rad građanina Srpske u inostranstvu je trostruko cijenjen, a onda on, nakon što zaradi taj novac, dođe u zavičaj na ferije i troši ga na pogodnosti koje sebi ranije nije mogao priuštiti", objašnjavaju u ovom udruženju.
Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, u 2014. godini registrovano je 921.456 vozila, od čega su 801.253 putnička vozila, što je 87 odsto od ukupnog broja vozila.
Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH pokazuju da su u BiH trenutno zaposlene 712.353 osobe, što znači da se putevima kreće stotinjak hiljada vozila više nego što ima radnih mjesta.
U Banjaluci, kao najvećem administrativno poslovnom centru, radi 61.800 radnika, a broj registrovanih vozila je premašio 64.000. Raskorak između broja vozila i zaposlenih je još veći u Bijeljini. Na osnovu evidencije Poreske uprave RS, 31. maja na području Bijeljine bilo je zaposleno 21.245 radnika koji su primali platu ispod republičkog prosjeka od 816 KM. S druge strane, u ovom gradu bilo je registrovano oko 27.000 automobila.
