Korištenje ''dronova'' u BiH uskoro će biti regulisano posebnim pravilnikom na kojem radi Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH. Ove letjelice se za sada koriste slobodno i bez ikakvih pravila.
Vazduhoplovni uređaji na daljinsko upravljanje, popularniji pod nazivom ''dron'' je lako nabaviti, a nije ga pretjerano teško ni koristiti. Ovi aparati, do juče rijetko viđena "čuda", danas su postali veoma popularni, posebno među fotografima, snimateljima, ali i običnim ljudima koji "dron" vide kao tek još jedan gedžet koji dopunjava kolekciju telefona, pametnih uređaja i slično.
Korištenje dronova je u mnogim zemljama regulisano, ali ne i u BiH. Za "dron" kod nas ne treba nikakva dozvola niti je uređena klasifikacija uređaja, laički rečeno, od onih bezazlenih, do onih koji mogu biti "opasni".
"Za korištenje drona ne treba nikakva dozvola jer kod nas to nije regulisano. Prošle godine su krenuli sa nekim zakonom, a bilo je i neko okupljanje po tom pitanu sa ovima iz vazduhoplovstva i to sad tako stoji pa će za 30-40 godina nešto napraviti", kaže kroz šalu jedan videograf iz Banjaluke koji "dron" često koristi.
I drugi fotografi i snimatelji s kojima smo razgovarali imaju slična iskustva. Snimanje "dronom" su mnogi od njih ponudili kao dodatnu uslugu u svom poslu, a često za svoj "gušt" ili po narudžbi snimaju prirodne ljepote ili gradove u BiH.
Za razliku od personalnih, komercijalni dronovi su specijalizovani za više funkcija kao što su mapiranje, dostava, industrijska inspekcija, itd. Računa se da će uskoro i poljoprivreda postati tržište za dronove, a najmoćnije svjetske oružane snage upravo i jesu oblast iz koje nam dolazi naziv "dron".
Radi se o uređaju koji može imati višestruku namjenu, ali i dobar ili loš uticaj i sa vazduhoplovnog i sa bezbjednosnog aspekta i u vazduhu i "na zemlji". Upravo zbog toga Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA - The Bosnia and Herzegovina Directorate of Civil Aviation ) trenutno se bavi regulisanjem ove oblasti I pravilnik bi ubrzo trebalo da stupi na snagu.
"U toku je izrada posebnog propisa koji će regulisati upotrebu vazduhoplovnih sistema na daljinsko upravljanje, tzv. dronova. Regulisaće se ko, kako, kada, gdje i pod kojim uslovima može koristiti dron. Prijedlog pravilnika će ići na javne konsultacije za koje je raspisan poziv. Korisnicima dronova za sada treba da posjeduju odborenje BHDCA i komunikaciju sa nadležnom službom, ako se letjelica koristi u naseljenim mjestima i zonama aerodroma'', rekao je portparol BHDCA, Aleksandar Lalović, za Mondo.
Pravilnikom će se izvršiti kategorizacija letjelica pa će sadašnji i budući korisnici znati kakav "dron" koriste i kojim pravilima i dozvolama podliježe njihov uređaj. Stručnjaci kažu da bi oni koji upravljaju dronovima trebalo da imaju elementarno znanje o propisima koji regulišu letove u vazdušnom prostoru jedne države kao i praktične vještine u samom upravljanju "dronom", pogotovo kad su u pitanju veći i teži uređaji.
Upotreba mora biti regulisana kako bi se zaštitili učesnici u vazdušnom saobraćaju i bezbjedno razdvojili dronovi od drugih letjelica. Drugi aspekt bi trebao biti bezbjednosni, tj. zaštita ljudi, životinja i objekata na zemlji, od samih dronova u slučaju pada.
Postavljaju se i druga pitanja, ne samo za agencije i institucije koje se bave vazduhoplovstvom, već i za organe bezbjednosti: kako se štiti javni i privatni prostor od neovlaštenog snimanja ili letenja dronom? Koja je granica privatnosti u vezi sa njihovom upotrebom? Kakve su sposobnosi i namjere ljudi koji upravljaju dronovima? O svemu ovome do sada nije bilo mnogo govora, možda I zbog toga jer se (srećom) ništa loše nije dogodilo.
I Međunarodna organizacija za civilno vazduhoplovstvo planira da od naredne godine kao novu kategoriju dozvola ima i tzv. "Remote Pilot License (RPL)" - dozvolu pilota za daljinsko upravljanje kao i da sa više fleksibilnosti uvrsti dronove u međunarodni standard pravila letenja.
Tržište "dronova" sve razvijenije
Prema istraživanjima očekuje se da tokom 2017. godine širom svijeta bude isporučeno skoro tri miliona dronova, što za ličnu, što za komercijalnu upotrebu. Predviđa se da će dobit na tržištu porasti za 34 odsto i iznosiće oko 6 milijardi dolara. Očekuje se da do 2020. godine naraste na 11,2 milijarde uređaja, а da do 2025. godine generiše 100.000 novih radnih mjesta.
