Visoki predstavnik Valentin Incko ocijenio je kao nerealan zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, za zatvaranje kancelarije OHR na čijem je čelu.
Incko je istakao da "Dejtonski mirovni sporazum nije švedski sto" (sa kog se uzima šta se želi) i da je on prvi zagovornik da u "BiH imamo manje Dejtona, a više Brisela".
"Mislim da to uopšte nije realno. Postoji više razloga, aposeban je što sam 6. novembra u Savjetu bezbjednosti UN u Njujorku dobio punu podršku, između ostalih, i Rusije, u tome da sam posljednji autoritet za interpretaciju Dejtonskog sporazuma. Kako bi se Dejtonski sporazum tumačio ili interpretirao, ako mene nema?", rekao je Incko Glasu Amerike.
Kako je istakao, Dejtonski sporazum je cjelina, a jedan od njegovih aneksa predviđa i postojanje OHR, kancelarije visokog predstavnika međunarodne zajednice.
Incko je podsetio da su novoizabrani članovi Predsjedništva BiH 20. novembra dali zakletvu da će, između ostalog, u potpunosti poštovati ovaj sporazum.
"U potpunosti poštovati znači da Dejtonski sporazum nije švedski sto", kategoričan je visoki predstavnik u BiH.
On je podsjetio i na činjenicu da je Vijeće za implementaciju mira (PIC) usvojilo “Program 5+2”, odnosno niz uslova i ciljeva koje organi vlasti u BiH moraju ispuniti i ostvariti prije zatvaranja OHR.
Jedan od tih uslova je pozitivna procjena političke situacije, a na pitanje novinara da li je visoki predstavnik taj koji procjenjuje, Incko je potvrdio da to radi u saradnji sa Vijećem za implementaciju mira.
Incko je dodao da to vijeće odlučuje o tome ko će biti sljedeći visoki predstavnik i da li će ga uopšte biti.
"Znam da lokalni akteri imaju neke svoje želje. Dodik je rekao i da ne želi strane sudije u Ustavnom sudu BiH. No, oni su kategorija koja je bila u Dejtonu od samog početka. Dakle, troje stranih sudija je u izvornom Dejtonu, koji su potpisali Milošević, Koljević i drugi", naglasio je visoki predstavnik u BiH.
Incko je poručio da je prvi koji zagovara da u "BiH imamo manje Dejtona, a više Brisela", dodavši da je naglašavao potrebu brzog kandidatskog statusa za BiH, nakon čega bi se razmatralo članstvo u EU. On je naglasio da u BiH, bez obzira na članstvo, mora jačati vladavina prava, kako putem OHR, tako i putem EU.
Incko je rekao da mu je drago, što i pored svih razlika, svi članovi Predsjedništva BiH imaju identične stavove o napretku BiH, razvoju, približavanju Briselu i slično.
