Na Mrakovici je danas obilježeno 77 godina od stradanja u Bici na Kozari.
Predsjedavajući i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je danas na Kozari da istorijske činjenice koje se mogu vidjeti na spomen-obilježjima govore o stradanju srpskog naroda, te pozvao Srbe da se odupru podjelama, jer su jedan narod ma gdje živjeli.
Dodik je u obraćanju na Mrakovici, gdje je danas obilježeno 77 godina od Bitke na Kozari, rekao da je i on dijete Kozare, vaspitan na onome šta ona jeste i šta je dala.
"Stradalništvo je dio mog odrastanja, jer su i moji preci stradali u Jasenovcu", rekao je Dodik i dodao da je ponosan na Srbe koji su uspjeli da se izbore za slobodu.
Dodik je istakao da je Kozara epopeja koja je ispisala teške, straviče, priče stradanja, te da ona pripada baštini borbe srpskog naroda za slobodu koji je u prošlom vijeku stradao do mjere biološkog opstanka.
On je podsjetio da je srpski narod u Prvom svjetskom ratu izgubio 51 odsto muške populacije, a da je NDH u Drugom svjetskom ratu pokušala da ga uništi.
"Njihova državna politika je bila da se ovdje Srbi pobiju, rasele ili prekrste. Samo kozarački, srpski narod, bio je predodređen da ustaše formiraju logore za djecu, gde je ubijeno više od 35.000 srpske djece. To je nešto što je skrivano u vrijeme komunističke vlasti", rekao je Dodik.
Dodik je napomenuo da za vrijeme komunista nije bilo dozvoljeno da se priča o istini nego se pričalo isključivo o stradanju naroda, žrtavama fašizma, te podsjetio na Garavice kod Bihaća gdje je ubijeno više od 14.000 Srba, koje su ubile komšije ustaše, pripadnici hrvatskog i muslimanskog naroda.
"Nije bilo zabilježeno da je bilo stradanje pripadnika nekog drugog naroda. Zato danas Garavice izgledaju sramno, tamo je gradska vlast odredila da bude deponija", rekao je Dodik.
On je napomenuo da je obaveza vlasti Srpske i Srbije da se na ovakav način obilježavaju dani sjećanja na srpska stradanja, važni događaji u istoriji Srba, te istakao da toga ne bi bilo da nije Republike Srpske.
Dodik je naglasio da federalne vlasti nemaju nijedan događaj iz Drugog svjetskog rata da obilježavaju kao svoj pomen na stradanje.
"Nisu ni imali stradanja. Njihov je narod je bio na nekoj drugoj strani, tek na kraju rata se uključio u ono što je bila narodno oslobodilačka borba i priča o bratstvu i jedinstu", istakao je Dodik.
On je ukazao da su Srbi dali najveći doprinos antifašističkoj borbi, te podsjetio na Milića Gaj, Srb u Hrvatskoj i mnoga druga, isključivo srpska mjesta, gdje su dizani ustanci protiv fašista.
"Ideologija Tita i njegovog poretka nije dozvoljavala da se to vidi na taj način, nego se pričalo o narodnoj pobuni", rekao je Dodik i ukazao da se istorijske činjenice najbolje mogu vidjeti na pločama na kojima su imena stradalih, te da je onda lako identifikovati ko je to stradao.
On je napomenuo i da se na kraju prošlog vijeka čitava svjetska bulumenta digla i isporučila bombe sa osiromašenim uranijumom u dva navrata, jednom u Republici Srpskoj, drugi put u Srbiji.
Dodik je napomenuo da su Srbi uvijek branili sebe, da nikoga nisu progonili, te da su ustaše u Jasenovcu htjele da zatru srpski narod na ovim prostorima, ali da u tome nisu uspjeli.
"Srbi su narod mira, nema u istoriji nijednog primjera gdje su napali nekog drugog. Mi smo smatrali da nama pripada ono što je danas Republika Srpska", rekao je Dodik.
On je ponovio kako su Srbi, bez obzira na značaj koji je dao u Drugom svjetskom ratu, bili zapostavljeni u vrijeme komunizma.
"Narod Kozare bio je zapostavljen u Titovom režimu, uradićemo ovdje da Banjaluka i Prijedor budu povezani auto-putem", rekao je Dodik i najavio dalja povezivanja putnom infrastrukturom jer to, kako je istakao, ovaj narod zaslužuje.
Dodik je u obraćanju podsjetio i na izjavu visokog predstavnika Valentina Incka da je Srpska veća od Izraela i da može da primi migrante, te istakao da su Inckovi preci krivi što je Srba malo, jer su ih u dva navrata pobili, a sada priča kako treba da Srpska prihvati neke druge.
"Nismo mi otišli u Austriju i Njemačku da nas pobiju, oni su došli ovdje", rekao je Dodik i ponovio da Republika Srpska neće primiti migrante na šta je dobio podršku okupljenog naroda.
Dodik je podsjetio i na laži o Srbima da su u prošlom ratu ubili 300.000 Bošnjaka, na čemu su se pravile politike na osnovu kojih su se uvodile sankcije, te da zato Republika Srpska mora da postoji.
On je dodao kako najviše ne podnosi one Srbe koji se nedovoljno bore za Republiku Srpsku, jer znam koja je njena snaga.
"Ne možemo da prihvatimo one podjele, molim vas oduprite se tome. Mi nismo ničiji Srbi, mi pripadamo jednom narodu gdje god da se nalazi. Nismo ni bosanski, ni crnogorski, ni hrvatski, ni slovenački, ni makedonski, ni kosovski", zaključio je Dodik.
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da je Kozara jedan od najboljih pokazatelja kako život može da pobijedi smrt i onda kada je smrt bila toliko zastrašujuća i uzimala tolike žrtve.
"Ne postoji stvar koja će nas odmaći od onog što se zove jake Republika Srpska. Zato što nas Republika Srpska čuva i mi moramo da čuvamo nju, naravno, sjećajući se svih momenata iz prošlosti", poručila je Cvijanovićeva na Mrakovici u obraćanju povodom obilježavanja 77 godina od Bitke na Kozari.
Ona je naglasila da ne smije biti mjesta naivnosti, da se mora znati da je bilo mnogo grešaka u prošlosti i mnogo vremena koja su postala ili bila objašnjavana na sasvim drugačiji način.
Cvijanovićeva je ukazala da mnogo žrtava nikada nisu dobile, ni domaću, ni međunarodnu pažnju, a obaveza današnjih i budućih generacija je da ispravljaju takve greške.
"Moramo poštovati slobodu koju uživamo. Kozara je primjer kako se moglo preživjeti u teškim vremenima. Kozara je zato majka za sve nas, odakle god smo dolazili, ali isto tako i velika obaveza za naše institucije i svakog našeg pojedinca i građanina, da vjeruje u ono što je ispred nas", istakla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je uvijek vjerovala u Republiku Srpsku i sposobnost njenog naroda da preživi svakakva vremena i da postane politički pametniji, da razumije da se ne smije ni na politički, ni na bilo koji drugi način igrati sa onim žrtvama koje su stajale ili stoje iza naroda, niti sa slobodom koju danas uživa, a pogotovo ne sa onim što predstavlja institucionalni okvir i zaštitu za budućnost.
"Republika Srpska je jedina garancija naše budućnosti. Zato naša pažnja mora da bude usmjerena na obavezu da gradimo i razvijamo Republiku Srpsku kao naše glavno opredjeljenje", navela je Cvijanovićeva.
Na centralno spomen-obilježje na Mrakovici danas su, povodom obilježavanje 77 godina od Bitke na Kozari, položeni vijenci.
Vijence su položili srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, ministri u Vladi Republike Srpske Duško Milunović, Neđo Trninić, Srđan Rajčević, Lejla Rešić i Petar Đokić.
Na centralno spomen-obilježje na Mrakovici vjence su položili i poslanici Narodne skupštine Republike Srpske Andrea Dorić, Dragoslav Kabić, Perica Bundalo i Mirko Sovilj, potpredsjednik Narodne skupštine Srbije Veroljub Arsić i zamjenik ruskog ambasadora u BiH Aleksej Kerestedžijanc.
Vijence su položile i brojne delegacije, među kojima SUBNOR-a Republike Srpske, udruženja logoraša Drugog svjetskog rata iz Republike Srpske i Srbije, grada Prijedora i opštine Kozarska Dubica, Boračke organizacije Republike Srpske, Organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila, Saveza logoraša, Saveza veterana, Udruženje žena žrtva rata Republike Srpske, banjalučke kancelarije OEBS-a i Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH.
Polaganju vijenaca prethodio je parastos, koji je služilo sveštenstvo Eparhije banjalučke, a slijedi obraćanje zvaničnika i umjetnički program.
Obilježavanju godišnjice Bitke na Kozari prisustvuje i više stotina građana poštovalaca tekovina NOR-a iz zemlje i inostranstva.
Bitka na Kozari počela je 10. juna 1942. godine i trajala je 27 dana, do proboja na jugozapadnom dijelu planine, 15 kilometara istočno od sela Međuvođe. Simbol je stradanja i otpora srpskog naroda u borbi protiv nacista i ustaša, u kojoj je ubijeno 40.000 civila, a 68.000 je zarobljeno i odvedeno u logore.
U umjetničkom dijelu programa nastupili su hor "Una" iz Novog Grada, koji je pod vodstvom dirigenta Gorana Vulete pjevao himne Republike Srpske i Srbije, glumica Narodnog pozorišta Republike Srpske Radenka Ševa i Udruženje za očuvanje tradicije Prijedor.
