Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ukazao je na značaj slobode za srpski narod na ovim prostorima, koji je u prošlom vijeku najviše stradao.
"Srbi su najstradalniji narod prošlog vijeka", rekao je Dodik ispred Manastira Krušedol na centralnoj manifestaciji obilježavanja Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u hrvatskoj oružanoj akciji "Oluja" izvršenoj prije 24 godine na Republiku Srpsku Krajinu.
On je napomenuo da su Srbi protjerani sa svojih vjekovnih ognjišta iz Hrvatske, ali da su utočište našli u Republici Srpskoj i Srbiji.
Dodik je podsjetio da su prošle 24 godine od dana kada je Hrvatska donijela odluku da očisti srpski narod iz Republike Srpske Krajine.
On je istakao da je peti put Srbija i Republika Srpska zajedno obilježavaju Dan sjećanja na žrtve "Oluje", te izrazio zahvalnost predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću što je to inicirao.
"Ako Srbija zaboravi `Oluju`, niko o njoj neće pričati", istakao je Dodik.
On je ukazao i na pogrom srpskog naroda koji se sada dešava na Kosovu, kao i na njihov težak položaj u Crnoj Gori.
Prethodno je žrtvama akcije "Oluje" parastos služio NJegova svetost patrijarh srpski Irinej.
PATRIJARH IRINEJ: ZA STRADANJE OČEKUJEM IZVINJENJE KATOLIČKE CRKVE
Patrijarh srpski Irinej rekao je večeras da su Srbi stradali u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja" novomučenici i da se njihovo stradalništvo može uporediti sa stradanjem njihovih sunarodnika u Jasenovcu i drugim stratištima u NDH tokom Drugog svjetskog rata.
Patrijarh Irinej, koji je služio parastos stradalima u akciji "Oluja" na državnoj ceremoniji "Dana sjećanja" na platou Manastira Krušedol, rekao je da su u kolonama izbjeglica u Hrvatskoj stradali starci, žene i djeca, baš kao što su djeca stradala u logorima NDH.
Ona je napomenuo da je NDH jedina imala logore za djecu u nacističkoj Evropi, a da se srpskom narodu za to niko nije izvinio, posebno ne Rimokatolička crkva, koja je to donekle mogla i spriječiti.
"Od Rimokatoličke crkve smo očekivali osudu. Nismo je čuli, a njeno ćutanje je osnažilo one koji su zlo činili i ostali neosuđeni od te božanske organizacije. Reč je bila značajna, a da se čula ne bi se desilo ono što se desilo", rekao je patrijarh srpski.
On je naveo da je najtragičnije što se ideje zločina čuju i danas, jer, kako kaže, to zlo nije umrlo, nego i danas živi, na tragediju srpskog naroda i cijelog čovječanstva.
"Možemo da se molimo da se ovakvi zkločini ne dogode nigde na ovom Božijem svetu, da im kao hrišćani oprostimo, ali onda kada njihovi potomci pokažu pokajanje. To očekujemo mi i crkva Božija. Očekujemo od braće po hrišćanstvu da osude taj zločin", rekao je patrijarh srpski.
On je podsjetio da je stradanje krajiških Srba bilo planirano od najvišeg državnog vrha Hrvatske, čiji je cilj bio da taj kraj potpuno očisti od srpskog naroda.
"Plan je bio da istrebe svaki srpski trag i koren na prostorima gde su dugo živeli. Desila se strašna tragedija našeg vremena i to se mora znati, reći i ponavljati", rekao je Irinej i pomolio se da se ovakav zločin nikada više i nigdje ne ponovi.
Okupljenima se obratila i Milica Jurić, koja je u "Oluji" izbjegla iz ličkog sela u blizini Plitvičkih jezera. Ona je istakla da je dijete Krajišnika, Ličanka, na šta je ponosna.
U obraćanju je podsjetila na vrijeme kada je počeo u Hrvatskoj, pogibiju strica, kako je prvi put napustila rodnu kuću, a potom i 1995. godine u akciji "Oluja".
Prema njenim riječima, u Srbiji je pronašla novi dom. "Moju Liku nikada neću zaboraviti, a mojoj Srbiji hvala za sve što mi je dala", rekla je Jurićeva u emotivnom obraćanju okupljenima.
Na obilježavanju su intonirane himne Republike Srpske i Srbije.
Obilježavanju, pored srpskog člana Predsjedništva BiH, prisustvuju predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović premijeri Srpske Radovan Višković i Srbije Ane Brnabić.
Među prisutnim su i predsjednici Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović i Skupštine Srbije Maja Gojković, predstavnici Vojske Srbije, članovi udruženja za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije i mnogobrojni građani.
Obilježavanje Dana sjećanja zajedno su organizovale Srbija i Republika Srpska.
U akciji, koja je trajala četiri dana, prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra Veritas, poginuo je ili nestao 1.861 Srbin, a sa teritorije tadašnje Republike Srpske Krajine koju je zauzela hrvatska vojska, izbjeglo je više od 200.000 Srba.